Ljeto za nama donijelo je sušu velikom dijelu Jadrana, pa tako i Dalmacije, a ono se nadovezalo na sušu koja je već počela u proljeću. Ipak, za razliku od većine zemalja Mediterana, Hrvatska se nije suočila s požarnom katastrofom, a nema sumnje da je tome presudno doprinio vatrogasni sustav koji je reagirao pravovremeno i efikasno kada je u pitanju pravovremeno svladavanje vatrenih stihija.
Za vrijeme boravka na Hvaru proteklog vikenda razgovarali smo s glavnim vatrogasnim zapovjednikom, Slavkom Tucakovićem koji ovu odgovornu funkciju uspješno obnaša već deset godina.
Prvo nas je zanimao komentara sezone za nama.
- Sezona je naizgled bila lagana, no nazvao bih je iscrpljujućom i teškom za vatrogasce i tehniku, a osobito u Dalmaciji na zadarskom, šibenskom i splitskom području. Vatrogasna zajednice Dubrovačko-neretvanske županije odradila je određene poslove u BiH koji su doprinijeli da požari ne dođu do Hrvatske.
Kada gledamo ukupno, u RH je bilo oko 1000 požara manje, no kada gledamo razdoblje od 21. lipnja do 23. rujna, taj dio imamo oko 1000 požara više u odnosu na lani. Nevjerojatno je to jer sezona bez kiše, vode, je pokazala svu svoju gorčinu. Što je bilo u Turskoj bilo je i u Hrvatskoj, no nije se dozvolilo požarima da se prošire. Vatra je gašena s velikim brojem snaga i zapravo smo radili što možda drugi nisu, sa zračnim i zemaljskim djelovali smo jako. Mogli smo mi imati i grčki i turski scenarij, no uspjeli smo ga spriječiti.
Bila je to visoka razina spremnosti svih sudionika koji su pripremali program aktivnosti Vlade RH, a tu s najbitniji vatrogasci, ljudi. Zapošljavanje preko 1000 vatrogasaca na obali u 4 mjeseca. 400 novih vozila je došlo zadnje dvije godine i jedinice lokalne samouprave nisu sudjelovale u tome ni tome, a država je sudjelovala. Splitsko-dalmatinska i Istarska županija imale su svoje programe nabavke vozila gdje su sudjelovali oko 20 posto u kupnji. Dobili smo veliki spektar novih vozila i dali su velik doprinos.
Koji su vatrogasci u državi najspremniji?
- Hrvatski vatrogasci. Odgovor je možda politički, ali je i stručni. Ako govorimo u vatrogascima u Dalmaciji i kontinentu, tu je priča potresa, poplava, požara, dubina, visina... možemo pričati o svemu gdje hrvatski vatrogasci razvijaju sposobnosti sukladno potrebama koje su na jedinici lokalne samouprave. Uvijek govorim o z zaštiti civilnog društva.
Nemojmo zaboraviti požar na vrhu Hvara kada je unutar dva i pol sata stavljen pod kontrolu, kada je naš Nikola nakon požara rekao: "Zapovjedniče, nemojte me kazniti, ja sam u japankama došao gasiti požar". On je doletio i organizirao sve.
Koji je bio najteži požar sezone?
- Bilo ih je puno. Gledajte, onaj požar na području Bitelića - Hrvaca uz Peruću, bio je dosta zahtjevan.
A trogirski koji je "pobjegao"?
- Dobro da je izgorjelo što je trebalo izgorjeti. U tom požaru nije bilo štete, sve su kuće obranjene i raspored snaga koji se dogodio drugi dan kada se požar dogodio, a radilo se o požaru čiji je obim bio 24 kilometra, no tu je gorjela trava i ne smatram da je bio posebna opasnost. Ove godine uopće nismo angažirali ljudi s kontinenta.
Zadnjih godina, barem u Dalmaciji, imali smo "inflaciju" javnih vatrogasnih postrojbi. Osobno mi je poznato koliko su (mladi) ljudi godinama ulazili u vatrogastvo. Postoji li bojazan da profesionalizacija ugrozi dobrovoljno vatrogastvo?
- Prvo se ne slažem s vama, nema velikog porasta broja javnih vatrogasnih postrojbi. Moram spomenuti Vladu RH koja je prepoznala vatrogastvo kao treći stup domovinske sigurnosti, drago mi je da je i ministar Božinović to nedavno ponovio. Ide li vatrogastvo u pravom smjeru ili, osobno smatram da je vatrogastvo doživjelo svoju renesansu dobivanjem Središnjeg državnog ureda za vatrogastvo. Na meni je provođenje cjelokupnog zakona. Osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi je zaustavljeno, zapravo da nam profesionalci trebaju je neupitno. Sada radimo na projektu vatrogasne mreže gdje sve jedince lokalne samouprave trebale dobiti to da država svima bude majka, a ne maćeha. Imamo postrojbe u Trogiru, Makarskoj, Podstrani..., ali nemamo na Hvaru, Lastovu... Želimo ujednačiti kriterije i vatrogasnom mrežom pokušati cjelokupni sustav vatrogastva dignuti na višu razinu.
Iz novinarskog iskustva praćenja požarnih kriza na planinama stekao sam dojam da ne postoji uvijek najbolja koordinacija između vatrogasaca i HGSS-a. Naravno, radi se o vrlo subjektivnom dojmu, jesam li u pravu?
- Ne! Mislim da se radi o tome da u nekim takvim situacijama svi žele pomoći. Dogode se požari na Svilaji, Dinari, Velebitu. Treba cijelu priču pretvoriti u rečenicu: Mi smo ti koji smo tu u službi zaštite građana RH. Zakon je vrlo jasan što se tiče gašenja požara, vatrogasci su ti koji gase požare, a HGSS ima svoje intervencije na područjima iznad 500 metara. Mi jedni drugima moramo pomoći. Ne vidim u tome problem, pitanje je samo je li netko nešto poslikao i stavio na Facebook. To nije bitno nego je bitno samo jesu li ljudi i imovina spašeni.
Policija je nedavno proslavila svoj dan, blagdan sv. Mihovila, i tada se proglašavaju najbolji vatrogasci na razini gradova, općina... Postoji li nešto slično u našem vatrogastvu?
- U mjesecu zaštite od požara vatrogasci imaju događaj, imamo komisiju za nagrađivanja. To je uređeno stotinama godinama. No imamo i novost, kod predsjednika države prijem su imali vojska, policija..., a od sljedeće će imati i vatrogasci, prvi put u povijesti.
Imate li poruku za mlade ljude koji razmišljaju postati vatrogasci?
- Postanite hrvatski vatrogasac, prvi put u povijesti ćemo ustrojiti državne vatrogasne škole - u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Ove godine ćemo imati velik broj upisanih mladih vatrogasaca. Bez mladosti nema ni budućnosti...
