Siniša Gašparević, direktor Parkova i nasada, uvjerava nas kako je spreman odraditi investiciju od 1.252.000 eura u što spada 1.622 nova stabla i 13.050 grmova te postaviti 39 javno dostupnih špina s pitkom vodom i 49 novih klupa.
Radi se o četiri projekta: ZaZeleni Split, Obnova zelene infrastrukture grada Splita, Urbana šuma i Zeleni urbani ekosustav. A navedeni projekti, objavljeno je na stranicama Grada Splita, predstavljaju značajan iskorak u ozelenjavanju grada i izgradnji bolje i održivije budućnosti za njegove stanovnike, kao što i doprinose realizaciji jedne od glavnih inicijativa Europske komisije u okviru Europskog zelenog plana kojom je predviđena sadnja 3 milijarde dodatnih stabala na području EU do kraja 2030.
Hoće li se zbog ta četiri projekta povećati stavka održavanja zelenih površina u gradskom proračunu za sljedeću godinu, odnosno, hoće li se nabavljati novi strojevi, oprema i povećati broj radnika Parkova i nasada?
- Sve što mi posadimo iz EU fondova preuzmemo i obvezu održavanja. Uvijek je vrijednost održavanja minimalno 70 posto. Ako je sadnja stabala 300 - 400 eura, održavanje će u prve tri godine doći recimo 1.000. To je ugrubo računica. To je odlično pitanje. Lakše nam je održavati kad je sve to grupirano jer je lakše zaliti 200 stabala na jednom mjestu nego zaliti 20 stabala na 10 lokacija. Planirane su špine na dosta tih mjesta. Što se tiče gradskog proračuna za održavanje on će biti uvećan za jedan razuman iznos jer je u pitanju preko 1.000 stabala više nego se planiralo. Nadamo se da će komunala misliti na nas i da će nam dat "koju kunu više". Ako mi širimo površine, a isti je budžet onda je logično da ćemo od svakoga morat malo uzest da bi to mogli održavat. Dakle, usluge u svim ostalim kotarevima i mjesnim odborima će padat.
Jednostavna logika
Koliko je to u postotku značajniji angažman ljudi, strojeva, opreme?
- Za svaki rad mi moramo izdati račun i fakturirati. Tako ćemo napraviti i u ovom slučaju, samo će radnik npr. koji je na Pujankama neće biti tamo nego će zalivati na Kamenu.
Tko će zalivati na Pujankama?
- Manje će se zalivati jer se neće stić.
Onda će se stabla osušiti?
- Ako se ne poveća budžet. To je jednostavna logika.
Onda je to pitanje za gradsku upravu, komunalu u Banovini?
- Krenuli smo u jednu veliku investicijsku aktivnost i planiramo dobivati donacije od građana, kotara za sadnju i komunala bi na sebe preuzela održavanje ako bi građani financirali investiciju.
Kako bi te donacije funkcionirale?
- Pitanje je dana kad ćemo izbaciti web stranicu kako bi građani donirali neka sredstva, predložili gdje bi posadili stablo. Građanin bi platio stablo, a mi bi održavali. Podržavamo tu aktivnost, pomoć građana i mi ćemo to održavati, odnosno komunala.
Sve pod kontrolom
Hoćete li uspjeti sve to pokriti sa sadašnjim brojem radnika, bez obzira na racionalizacije?
- Stvar je u tome što postoji odmak. Mi smo sad posadili ta stabla, ali njihovi troškovi će doći tek u sljedećim godinama. Ako želimo imati više uređenih zelenih površina, stabala, grmova morat će se povećati i budžet održavanja. Prije 10 - 20 godina se nije sadilo ništa pa je budžet održavanja bio isti. Prvo ide investicija, a sljedeće godine ide rast održavanja. Ovim sustavom navodnjavanja s vrećama smo povećali efikasnost, smanjili troškove i potrebu za radnicima. Bez tih vreća bilo bi zaista teško. Za sadašnji ritam sadnje imamo sve pod kontrolom. Kad bi se posadilo 5.000 stabala onda bi nastao problem. Prvo ih ne bi posadili jer ih ne bi mogli održavati.
Hoće li doći do promjene u planu održavanja s obzirom na nove sadnje?
- O promjeni programa održavanja i budžetu još nije bilo priče. Program održavanja se radi otprilike krajem 10. mjeseca, a naše službe već rade na njemu pa ćemo ga predložiti komunali za uvrštenje u godišnji gradski proračun.
Ovo su projekti koji će trajati više godina. Za koliko će se povećati sredstva održavanja?
- Prvo ide investicija, a u ovom trenutku ne znam koliko će se posaditi stabala. Sad je sve u skladu trenutnih mogućnosti i ne treba nam neko veliko povećanje za održavanje. Npr. naš vozni park to pokriva. Mi se jesmo prijavili na ovaj natječaj sukladno našim mogućnostima. Sadimo stabla koja su veća, skuplja. Mogli smo napraviti što i Vukovar ili Osijek. Oni su prijavili na natječaj 3.000 stabala ali su im manja, od 12 centimetra obujma. Naša su gradska, duplo veća po visini, od 4 do 6 metara, i to zato da bi imali manji trošak održavanja, odnosno da bi to uopće mogli održavati.
Ali je puno skuplje posaditi tako veliko stablo?
- Je. Ali je njima trošak održavanja puno skuplji.
Građansko zalivanje
Što sa stablima koja kotarevi kupuju od Parkova i nasada?
- Imamo s njima "deal". Posadimo stablo na njihov zahtjev, ali im kažemo da nađu građane koji će ga zalivat, kad nam je stablo van ruke i ne može doći cisterna.
Dakle, nije identičan pristup pa ni troškovi održavanja za svako stablo. Upisuju li se takve informacije u Katastar zelenila?
- To se voditelji područja na terenu interno dogovore s predstavnicima kotara ili građanima. I kad je takva situacija onda Parkovi i nasadi ne naplaćuju održavanje. Obveza kotara ne prestaje sa sadnjom stabla, oni ga moraju održavati. Nije to mukte.
Što je sa zelenilom na području kojim upravlja Javna ustanova Park šuma Marjan, na Zvončacu, Sustipanu? To održavaju Parkovi i nasadi. Manje površina manje sredstava?
- Oni bi htjeli preuzeti održavanje na sebe, a dobili smo površine poviše Koteksa na Gripama. Uvijek je i pitanje novih čestica koje će ući u program održavanja. Bit će i plusa i minusa. Naše službe će to izračunati. Nešto se povećalo u gradskom proračunu od prošle godine za par stotina tisuća kuna. Koliko nam daju mi ćemo raditi, takvo će biti održavanje. Više para garantirat će i veći kvalitet i više sređenih površina.
Gruba računica
I za koliko će se povećati stavka održavanja u gradskom proračunu?
- Planira se investirati oko 5 milijuna kuna u zelenilo, uključujući i špine. Špine su temelj razvoja, ajmo ih nazvat, zelenih otoka. Tamo možemo staviti gumu, vodonatapni sustav. Te terene smo osigurali za razvoj. Nećemo tražiti od Grada sredstva za strojeve jer smo dobri s njima. Ako bude još investicija trebat će nam još strojeva. Ako je investicija u zelenilo ove godine bila 3 milijuna kuna, onda za održavanje treba još dva milijuna kuna. To je neka gruba računica. Od investicije vam treba dvije trećine za održavanje svake godine dok se to zelenilo ne osamostali, a obično to bude nakon treće godine. Bilo bi fer da nam Grad samo na račun ovih stabala da za održavanje dva milijuna kuna, oko 300.000 eura.
