Osnovna misija u radu neurološke djelatnosti Uglešić poliklinike je klinička primjena neuroznanosti i medicina temeljena na znanju i dokazima. Posebno područje interesa tima Uglešić poliklinike je dijagnostika i liječenje epilepsija, demencija, glavobolja, stanja nakon moždanog udara kao i prevencija. Prevencijom, zapravo rigoroznom kontrolom čimbenika rizika broj moždanih udara u nekoj populaciji može se smanjiti za čak 50-80 posto!
Povodom suradnje s Uglešić poliklinikom kontaktirali smo profesora Ivu Lušića, redovitog profesora u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta u Splitu. Prof. Lušić je specijalist neurologije, te uži specijalist u području epileptologije. Riječ je o stručnjaku sa zavidnim znanjem i dugogodišnjim iskustvom koji trenutno djeluje i radi u sklopu novootvorene poliklinike.
Moždani udar je vrlo ozbiljno i hitno stanje jer može ostaviti teške i trajne posljedice na zdravlje oboljelih osoba. Što možemo učiniti da spriječimo moždani udar i teže posljedice, te kako prepoznati upozoravajuće znakove, pojasnio nam je prof. dr. sc. Ivo Lušić:
- Moždani udar podrazumijeva naglo nastali žarišni neurološki deficit uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Najčešće nastaje zbog bitnog smanjenja ili potpunog prekida protoka krvi u određenom dijelu mozga (tzv. ishemički moždani udar), no u manjem broju slučajeva i zbog „pucanja" stijenke neke krvne žile u mozgu (tzv. hemoraški moždani udar). Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, a taj nedostatak posljedično dovodi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u dijelovima mozga koji su opskrbljeni oštećenim krvnim žilama. Konačna posljedica tih zbivanja je gubitak onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
Koliko je vrijeme djelovanja važno u liječenju moždanog udara?
- Liječenje tzv. ishemijskog moždanog udara najčešće se provodi postupkom trombolize, laički rečeno „rastvaranja" krvnog ugruška primjenom posebnih lijekova, a uspjeh tog liječenja skoro isključivo ovisi o vremenu koje je proteklo od nastupa moždanog udara do početka liječenja. Maksimalno dozvoljeno vrijeme za primjenu tog vida liječenja iznosi do 270 minuta, no učinkovitost liječenja unutar prvih 60 minuta daleko je viša u usporedbi s istovrsnim liječenjem započetim nakon npr. 180 minuta. Tako je i stvorena sintagma „time is brain" - odnosno „vrijeme je mozak", s ciljem da se liječenje započne što ranije - što pruža i veću nadu za uspjeh.
I uspješnost drugog vida liječenja akutnog moždanog udara, tzv. trombektomije, izrazito je ovisna o vremenu proteklom od nastupa prvih simptoma do inicijacije liječenja. Ta metoda podrazumijeva uvođenje posebnih katetera i sajli u zatvorenu krvnu žilu, nakon čega se krvni ugrušak u žili uklanja „čupanjem“ ili usisavanjem, čime se u zahvaćenom području mozga ponovno uspostavlja cirkulacija. Ovaj način liječenja zahtijeva posebno educirane kadrove, kao i odgovarajuću sofisticiranu opremu, te se izvodi samo u malom broju zdravstvenih ustanova u RH.
Koju kategoriju stanovništva ova bolest češće ili teže pogađa?
- Promatrajući isključivo raspoložive brojke, stiče se utisak da je ta bolest znatno češća u žena. Međutim, treba imati u vidu činjenicu da je jedan od osnovnih čimbenika rizika za obolijevanje od moždanog udara upravo visoka životna dob. Kako u RH postoji izrazit nesrazmjer očekivane životne dobi za žene (80 godina) i za muškarce (73 godine), nije iznenađujuće da žene samim time što dulje žive ujedno i češće obolijevaju od moždanog udara.
Što se tiče pojave moždanog udara u osoba koje istovremeno boluju od nekih drugih kroničnih nezaraznih bolesti, jasno je samo po sebi da osobe s povišenim krvnim tlakom, šećernom bolešću ili poremećajima zgrušavanja krvi imaju znatno povišen rizik za moždani udar. Posebno to vrijedi za povišen krvni tlak: polovinu ishemijskih moždanih udara povezujemo s hipertenzijom, a čak 90 posto krvarećih moždanih udara posljedica je neliječene (ili neodgovarajuće liječene) arterijske hipertenzije.
Koji su uzročnici moždanog udara i možemo li na njih utjecati?
- Na određene čimbenike rizika - poput životne dobi, spola ili genskog naslijeđa nije moguće utjecati. Životna dob je najznačajniji nemodificirajući čimbenik rizika; sa starenjem konstantno raste i učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, posljednjih se godina kontinuirano snižava životna dob oboljelih, tako da se prema nekim epidemiološkim studijama više od dvije petine moždanih udara događa u najproduktivnijoj životnoj dobi - između 45. i 59. godine života. S druge strane, brojne - no ne manje važne - čimbenike rizika moguće je modificirati i time smanjiti njihov utjecaj.
Brojne kronične bolesti kao što su povišen krvni tlak, različite bolesti srca, poremećaji ritma u radu srca (najčešće tzv. fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene razine LDL kolesterola ili značajno suženje karotidnih arterija predstavljaju značajne čimbenike rizika za obolijevanje od moždanog udara. Kao što vam je poznato, svi se ovi poremećaji mogu liječiti - ili još bolje, prevenirati.
Neki od čimbenika korigiraju se lijekovima, određenim medicinskim postupcima ili kirurškim zahvatom (npr. suženje karotidnih arterija). Nadalje, postoje čimbenici rizika na koje je moguće utjecati promjenom životnog stila, tj. promjenom nezdravih životnih navika - poput pušenja, prekomjernog uživanja alkohola, prehrane bogate masnoćama, tjelesne neaktivnosti ili pretilosti, čime se u značajnoj mjeri smanjuje učestalost moždanog udara.
Koji su simptomi moždanog udara koje moramo brzo prepoznati?
- S obzirom na to da mozak upravlja svim našim funkcijama, simptomi moždanog udara mogu biti iznimno raznoliki. Poremećaj se može odnositi na motoričke sposobnosti ili na usklađenost kretnji, na percepciju - tj. sposobnost da tumačimo informacije koje prikupljamo našim osjetilima, na poremećaje raznih osjetila (vid, dodir, temperatura, bol....), na spoznajne funkcije - poput mišljenja, pamćenja, planiranja, razumijevanja ili zaključivanja, na sposobnost komunikacije (govor i razumijevanje tuđeg govora), pa čak i na našu osobnost, tj. na naše osjećaje i ponašanje.
U nekih bolesnika moždanom udaru prethode upozoravajući znaci u vidu prolaznih simptoma koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i povlače se obično nakon 10-20 minuta. Taj se sindrom naziva prolazna ishemička ataka (skraćeno TIA). Osobe koje su doživjele takve simptome imaju značajno veći rizik za nastanak moždanog udara s trajnim posljedicama, te se stoga moraju žurno javiti liječniku.
Koliko uspješno se danas može liječiti moždani udar?
- Kao i u drugim medicinskim disciplinama, liječenje moždanog udara posljednjih je desetljeća bitno napredovalo. Već je ranije spomenuta metoda trombolitičkog liječenja moždanog udara, u kojoj se intravenskom primjenom određenih sredstava nastoji na vrijeme „otopiti“ ugrušak u krvnoj žili, te uspostaviti zadovoljavajući protok krvi u dijelu mozga zahvaćenom moždanim udarom. Ova metoda se provodi u više zdravstvenih ustanova u RH, a za njeno provođenje nije potrebna posebna oprema – osim određenih prethodnih dijagnostičkih postupaka. Međutim, metodu mogu provoditi samo specifično educirani kadrovi.
Druga metoda liječenja je tzv. trombektomija, koja podrazumijeva uvođenje posebnih katetera i sajli u zatvorenu krvnu žilu, nakon čega se krvni ugrušak u žili uklanja „čupanjem“ ili usisavanjem, čime se u zahvaćenom području mozga ponovno uspostavlja cirkulacija. Ovaj način liječenja zahtjeva posebno educirane kadrove, kao i odgovarajuću sofisticiranu dijagnostičku i terapijsku opremu, te se izvodi samo u malom broju zdravstvenih ustanova u RH.
Nadalje, zbog niza mogućih komplikacija koje se nerijetko javljaju u bolesnika s moždanim udarom, liječenje podrazumijeva i niz drugih postupaka i metoda, koje se provode u tzv. jedinicama za liječenje moždanog udara.
Konačno, još jednom je važno naglasiti da je uspješnost liječenja akutnog moždanog udara izrazito ovisna o vremenu proteklom od prvih simptoma do početka liječenja. Moždano tkivo, kao najsofisticiraniji dio ljudskog organizma, iznimno je ovisno o kontinuiranoj opskrbi kisikom i hranjivim tvarima, te u nedostatku istog odumire znatno brže u odnosu na druga tkiva.
Naknadno se liječenje nastavlja rehabilitacijskim postupcima, čiji opseg ovisi o zaostalom neurološkom deficitu.
Na kraju, još jednom je potrebno naglasiti važnost prevencije moždanog udara, koja se provodi i kod bolesnika koji su ga već preboljeli. Jasno, u ovom je slučaju cilj prevenirati recidiv(e) moždanog udara, što se postiže korekcijom čimbenika rizika, no i primjenom određenih medikamenata (npr. primjena acetilsalicilne kiseline u prevenciji ishemijskog moždanog udara).
Koliko COVID-19 i na koji način utječe na trenutačno liječenje i prevenciju moždanih udara?
- Nesporno je dokazana povezanost COVID-19 infekcije i rizika za moždani udar. Naime, jedna od posljedica COVID-19 infekcije je povišenje sklonosti zgrušavanja krvi (hiperkoagulabilnost), što posljedično dovodi do visokog rizika za ishemijski moždani udar. Posebno su ugroženi bolesnici s teškim vidom COVID-19 bolesti – čak trostruko u odnosu na one s blažim vidom bolesti, a jasno je da je rizik posebno izražen u bolesnika koji imaju druge čimbenike rizika, npr. šećernu bolest, povišen krvni tlak, bolesti srca i dr.
Nadalje, infekcija COVID-19 iznimno je opasna za bolesnike koji su u fazi akutnog liječenja moždanog udara. Smrtnost bolesnika s moždanim udarom, ukoliko tijekom postupka bolničkog liječenja obole od COVID-19 infekcije, dvostruko je veća u odnosu na one koji se bore samo s osnovnom bolešću – tj. s moždanim udarom.
Postoje li neke smjernice u cilju prevencije moždanog udara?
- Provjerite krvni tlak barem jednom godišnje. Ukoliko je povišen savjetujte se s vašim liječnikom o daljnjem postupanju.
- Provjerite imate li atrijsku fibrilaciju (tj. nepravilne otkucaje srca), što se utvrđuje EKG-om. Ukoliko je nalaz potvrdan savjetujte se s vašim liječnikom o mogućem liječenju iste.
- Ako ste pušač - prekinite s tom navikom.
- Provjerite razinu masnoća u krvi. Ukoliko su povišene savjetujte se s vašim liječnikom o mogućem liječenju i promjeni prehrambenih navika.
- Ako koristite alkohol - budite umjereni u tome.
- Ako ste dijabetičar, pridržavajte se zadanog režima liječenja i kontrole te bolesti.
- Svakodnevno prakticirajte tjelovježbu.
- Smanjite dnevni unos soli i masnoća u prehrani.
- Ako imate problema s cirkulacijom, savjetujte se s vašim liječnikom.
- Ako iskusite bilo koji od prije opisanih simptoma moždanog udara, odmah se javite liječniku. Svaka je minuta važna!
Pet znakova upozorenja
- Slabost: Iznenadna slabost i/ili zatrnutost jedne strane lica, ruke i/ili noge (čak i prolazna)
- Otežan govor: Iznenadni nastup poteškoća u govoru ili u razumijevanju govora (čak i prolazne)
- Poteškoće u hodu i stajanju: Iznenadna vrtoglavica, gubitak ravnoteže, gubitak koordinacije
- Problemi s vidom: Iznenadni gubitak vida na jednom oku, dvostruka slika ili gubitak polovine vidnog polja (čak i prolazne)
- Iznenadan nastup jake, dotad neuobičajene glavobolje, mučnine i povraćanje
Savjeti za hitno postupanje?
- U slučaju sumnje na moždani udar oboljelu je osobu što žurnije potrebno dovesti u najbližu zdravstvenu ustanovu koja je osposobljena za ranije opisane vidove liječenja, ili što prije pozvati službu hitne medicinske pomoći. Ako bolesnik ima poteškoće s disanjem, potrebno je ukloniti moguće zapreke disanju - npr. zaostalu hranu u ustima, zubnu protezu i slično. Nadalje, u slučaju ekstremno povišenih vrijednosti krvnog tlaka služba hitne pomoći primijenit će određene lijekove.
Osnova dobre kliničke procjene neuroloških smetnji svakako je neurološki pregled, nakon kojeg se donosi odluka o daljnjim dijagnostičkim postupcima ili liječenju. Stoga vam Uglešić poliklinika stoji na raspolaganju. Više informacija o spektru naših usluga na www.uglesicpoliklinika.hr.
POVEZANI SADRŽAJ:
