Niz učestalih potresa koji su u posljednje vrijeme zatresli susjedne hrvatske zemlje nisu rijetkost. A nisu ni u Hrvatskoj jer godišnje se, prema podacima Seizmološke službe, zabilježi oko pet tisuća potresa no ljudi osjete samo manji dio njih, u prosjeku 45.
O potresima koji su do sada pogodili Hrvatsku kao i o vjerojatnosti da ju pogode novi, razorni potresi, razgovarali smo sa seizmologom Seizmološke službe Republike Hrvatske Tomislavom Fiketom.

Za početak nas je zanimalo imamo li razloga za brigu obzirom na potrese u susjednim zemljama.

– Potresi u susjednim državama uglavnom se ne mogu smatrati indikatorom potresa kod nas. Naša seizmički aktivna područja posljedica su tektonskih poremećaja kojima su izloženi i naši susjedi, i potresi predstavljaju realnu opasnost. Potrese nažalost, tj. njihovo vrijeme nastanka, nije moguće predvidjeti ,- kazao je Fiket.

Koja je opasnost od potresa na području Hrvatske, osobito na području Dalmacije, upitali smo.

– Područje RH je trusno područje, ali ipak manje trusno od susjedne Italije. Opasnost je realna, što potvrđuju i prošli potresi koji su zadesili teritorij RH. Ugrubo, potresi magnitude oko 6.3 do 6.5 po Richteru se mogu desiti na području gradova Zagreb, Rijeka, Makarska (skoro cijela obala). Jači potresi do magnitude 7 po Richteru mogu zadesiti Ston, Slano, okolicu Dubrovnika.

Najjači potres, prema podacima Seizmološke službe bio je dubrovački potres iz 1667. godine je procijenjen na magnitudu 7.1 prema Richteru.

– Na veliku srijedu prije Uskrsa 6. travnja 1667. godine oko 8 sati i 45 minuta ujutro Dubrovnik i okolicu pogodio je pustošan potres. Potres se osjetio od Genovskog zaljeva, na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana (u Veneciji), Albaniji pa sve do Smirne i Carigrada. Potres je oštetio dobar dio Grada koji je tada bio bogat i napredan Gruža, današnje Rijeke Dubrovačke, Mokošice, Rožata (intenzitet IX EMS98 ljestvice), mjesta Koločep i Lopud (VIII-IX EMS ljestvice).

Od teških oštećenja pošteđene su obrambene zidine i tvrđave Grada. U teško oštećenoj Kneževoj palači poginuo je knez S. Getaldić sa svojom obitelji. Odmah nakon potresa nastao je tsunami, o čemu je pisao nizozemski konzul Jakob van Damm koji je na putu za Smirnu potres preživio u Dubrovniku. Mornar u luci mu je navodno pričao „kako je voda iz luke tri puta uzmakla, tako da je brod na dno pao i udario“ (Kišpatić, 1891). Jaki je vjetar raspirio požare u razrušenim kućama. Nakon potresa i požara (koji su se ugasili 8. travnja) Dubrovnik je još i opljačkan. Nažalost ne zna se točno ni koliko je stanovnika bilo u Dubrovniku prije potresa (procjenjuje se da ih je bilo oko 6000), kao što se ne zna ni točan izgled Grada prije potresa.

Potres je uzrokovao mnogo šteta i u okolici Dubrovnika. Osjetio se intenzitetom od VIII stupnjeva EMS ljestvice južno od Dubrovnika, sve do Budve (oko 70 km udaljene od epicentra), a sjeverno do četrdesetak km udaljenog Stona. Ne zna se točan broj poginulih i ranjenih, ali procijenjeno je oko 2200.

O cijelom strašnom događaju postoje brojni dokumenti, koji svi ukazuju na razmjere katastrofe Podigao se oblak prašine iznad Grada o čemu npr. piše dubrovački vlastelin Jaketa Gjonorić Palmotić u spjevu „Dubrovnik ponovljen“ (pjevanje XIII, 29):

„A u gustom crnom oblaku
čim sve ujedno pade i sruši,
Sunce sakri svoju zraku
i sve od svudi prah zaduši“.
Posljednji razorni potres bio je potres u Stonu, 5. rujna 1996. godine. Imao je magnitudu 6.0 prema Richteru.

Kolika je učestalost razornih potresa u Dalmaciji?

– Republika Hrvatska godišnje bilježi 10-tak tisuća potresa. Na sreću, uglavnom se radi o slabijim potresima bez šteta. Kada bi bilo moguće odrediti učestalost razornih potresa, onda bismo ih mogli manje-više predviđati. Nažalost, to nije moguće. Moguće je samo reći da se na nekom području može i hoće dogoditi potres određene jakosti. Kad će se dogoditi, ne -, kazao je Fiket.

Problem našeg područja je što imamo mnoštvo građevina, što povijesnih, što novije gradnje, izgrađenih prije donošenja protupotresnih mjera.

– Također, imamo i problem što se u nekim situacijama zadiralo u stare objekte izbijanjem velikih izloga, u starim gradskim jezgrama. Potresi magnitude preko 5.0 po Richteru mogli bi nam nanijeti štete. Također, efekti potresa na površini jako ovise o sastavu lokalnog tla. Tako da je moguće lokalno značajno pojačanje efekata potresa i posljedično jačih šteta.

Da li građevinari prilikom izgradnje novih objekata slušaju struku?

– Sigurno se kolege građevinari drže pravila struke. Suradnja sa građevinskom strukom u zadnje vrijeme jača, tako da očekujem samo poboljšanja.

Fiket ističe kako, što se ulaganja države u Seizmološku službu Hrvatske tiče, ona ulaže onoliko koliko smatra da je to potrebno.

– Država ulaže koliko smatra potrebnim, što nije ono što bi mi smatrali dovoljnim. U zadnje vrijeme dobivamo znatno više nego u godinama prije, pa se nadamo da će se taj trend i nastaviti.

U opremu se ulaže iz postojećeg budžeta Seizmološke službe Hrvatske kao i iz projekata, kako znanstvenih (koji provode kolege sa Geofizičkog zavoda i mi), tako i projekata sa lokalnom zajednicom. Na taj način se polako progušnjava mreža Seizmoloških postaja Hrvatske. Nadamo se da će nam proći jedan veliki projekt koji bi nam (financiran od EU) omogućio da osnažimo i obnovimo. Država nam omogućava da Služba funkcionira -, rekao je.

Mercallijeva ljestvica

Seizmološka služba potrese mjeri Mercalli-Cancani-Siebergovom ljestvicom i Richterovom ljestvicom. Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica) češće nazivana samo kao Mercallijeva ljestvica, definira pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i životinja uz ocjenu veličine štete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao posljedice potresa. U Hrvatskoj je u službenoj upotrebi od 1964.

Naziv je dobila po inicijalima seizmologa Mercalli, Cancanija i Sieberga. MCS ljestvica definira potrese od nezamjetljivih do velikih katastrofalnih. Richterova ljestvica ili magnituda ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava seizmička energija proizišla iz potresa. Ljestvica se procjenjuje prema logaritamskom zapisu najveće amplitude zapisane za specifičnom uređaju koji se zove Wood-Andersonov seizmograf. ML ljestvica bilježi potrese od onih mikro do epskih koji nikada nisu zabilježeni.

Što činiti tijekom i nakon potresa?

Zbog nedavnih učestalih potresa i podrhtavanja tla u Hrvatskoj i susjednim zemljama, donosimo popis korisnih savjeta za pripremu na katastrofalan potres. Izvorni tekst Američke savezne agencije za hitne situacije (FEMA) pripremili su i preveli ing. građ. Marko Ortolan i prof. dr. Želimir Ortolan, dipl. ing. geol.

Što raditi tijekom potresa?

Ako ste vani, ostanite vani; ako ste u zgradi, ostanite u zgradi. Tijekom potresa najviše se ozljeda događa prilikom pokušaja ljudi da uđu ili izađu iz zgrada.

Ako ste u zgradi, sklonite se ispod čvrstog stola ili ispod nadvratnika. Treba se držati dalje od stakla. Tijekom ili poslije podrhtavanja ne upotrebljavajte svijeće, šibice ili bilo kakve druge vrste plamen. Treba utrnuti sve izvore vatre.

U visokim zgradama nemojte hrliti prema izlazima; stubišta mogu biti uništena ili zakrčena ljudima. NIKAD ne koristite dizalo.

Ako ste vani, odmaknite se od zgrada, komunalnih žica ili drveća.

Jednom kad se nađete vani ostanite tamo sve dok podrhtavanje ne završi.

Ako se nalazite u vožnji, odvezite se dalje od nadvožnjaka i podvožnjaka ako je moguće.
Zaustavite se onoliko brzo koliko to dopuštaju sigurnosni uvjeti, ali ostanite u vozilu. Automobil će se možda jako tresti, ali je svejedno dobro mjesto za ostanak do kraja podrhtavanja. Kad nastavite vožnju pripazite na padajuće objekte, vireće žice, izlomljene ili potkopane prometnice.

Što napraviti poslije potresa

Budite spremni na naknadne potrese.

Provjerite ozljede; ne pomičite ozbiljno ozlijeđene osobe, osim ako nisu u opasnosti od pretrpljivanja većih ili trajnih ozljeda.

Slušajte radio s uputama lokalnih službi o ponašanju u takvim situacijama.

Provjerite komunalije. Osjetite li miris plina, otvorite prozore i isključite dovodni ventil za plin. Napustite zgradu i prijavite curenje plina mjerodavnim službama. Ako vire nezaštićene električne žice, isključite struju na glavnoj kutiji.

Ako su oštećene vodovodne cijevi, isključite dotok vode na glavnom ventilu. Voda za nuždu može se dobiti iz rezervoara s toplom vodom (bojlera), toaleta (kotlića za vodu) ili otopljenih ledenih kocaka.

Prije puštanja vode u zahodima provjerite kanalizacijske cijevi.

Provjerite jesu li dimnjaci ispucali ili oštećeni. Neotkrivena šteta može dovesti do požara. Prilazite dimnjacima s velikim oprezom. Početna provjera dimnjaka trebala bi se izvršiti sa sigurne udaljenosti.

Ne dirajte srušene energetske vodove ili druge objekte koji dodiruju srušene vodove.
Odmah počistite prosute lijekove ili druge potencijalno štetne materijale.

Ako je napajanje isključeno, provjerite hladnjake i hranu, te prije potrošite hranu s kraćim vijekom trajanja.

Držite se dalje od ozbiljno oštećenih zgrada. Naknadna podrhtavanja mogu uzrokovati njihovo urušavanje.

Živite li uzduž obale, ne zadržavajte se u nižim obalnim predjelima. Ne vraćajte se na ta područja dok lokalne službe ne potvrde da je prošla opasnost od tsunamija.