Branka Ramljak, sveučilišna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Splitu, prije nekoliko dana videom je objavila kandidaturu za gradonačelnicu Splita na lokalnim izborima 2021. godine. Na izbore će izaći kao nezavisna kandidatkinja.
Bila je predsjednica Udruge Računovođa i financijskih djelatnika, prorektorica Sveučilišta u Splitu, predsjednica Nadzornog odbora Hajduka, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ali i povjerenica Grada Splita u proljeće 2017. preuzevši vlast od Ive Baldasara nakon što je grad ostao bez proračuna.
U slučaju pobjede, Branka Ramljak bila bi prva žena na čelu Splita od neovisnosti Hrvatske i druga u povijesti grada nakon Gordane Kosanović krajem 80-tih godina prošlog stoljeća.
O svemu smo s Brankom Ramljak popričali u razgovoru za naš portal.
U kandidaturi za gradonačelnicu objavljenu video-porukom istaknuli ste kako je 'Split grad najvećeg neiskorištenog potencijala u Hrvatskoj'. Možete li to konkretizirati?
- Da, najveći neiskorišteni potencijal našeg grada su ljudi i prostor. U našem gradu puno je kvalitetnih i uspješnih ljudi koji su se izgradili u svojem poslu, međutim izgubili su vjeru u politiku i političare pa zaziru od javnog angažmana. Svojom kandidaturom ih pozivam i dajem priliku jer samo zajedno, uključivanjem sposobnih i do sada politički neangažiranih pojedinaca, možemo mijenjati ovaj grad.
Prostor je nažalost zapušten a prevrijedan, što se može zaključiti i po cijeni kvadrata koja je među najvećima u RH.
Ono što tišti i mene i sugrađane je činjenica da se gotovo 20 godina nisu napravile stvari o kojima slušamo jednako toliki broj godina, ali ni čitav niz komunalnih zahvata za čiju realizaciju nema stvarnih zapreka. Postojeći GUP, dokument kojim se određuju temelj prostornog, a posljedično i društvenog razvoja grada vrijedi od 2006. godine, a ni tada nije bio adekvatan.
Kada govorim o neiskorištenom potencijalu, to je svakako i način na koji smo naviknuli koristiti vlastite resurse koje imamo na raspolaganju, od ljudi zaposlenih u gradskoj administraciji do proračuna.
Još niste otkrili tko će Vam se pridružiti na Vašoj političkoj platformi...
- U gotovo dvije godine od kada se pripremam za ovu kandidaturu razgovarala sam s mnogima u ovom gradu. To su vrijedni, marljivi i uspješni ljudi u svojim područjima, koji vole svoj grad, različitih ideoloških orijentacija i do sada politički neaktivni. O tome na koji način će i kako obznaniti da mi daju podršku oni će sami odlučiti, ali to će svakako biti na vrijeme da građani mogu prepoznati i ljude i program.
Kažete da se slažete s modelom upravljanja Hajdukom. Koliko i dalje Grad Split treba pomagati Hajduku? Ili ga treba privatizirati?
- Slažem se s modelom upravljanja HNK Hajduk, i sama sam član Našeg Hajduka. Kao gradonačelnica nastavila bih podržavati model i zajedno sa svim dionicima zalagala se da njegovi rezultati budu što bolji.
Grad Split ne pomaže niti po zakonu smije pomagati profesionalni sport, pa tako ni Hajduk, nego financira omladinsku školu i održava vlastitu imovinu.
Kako gledate na urbanizam u Splitu? Jeste li za konačno izglasavanje GUP-a?
- GUP je posebna priča. Naš grad je prostorno gledajući jako zapušten, što sam prethodno istaknula. Naravno da sam za donošenje novog GUP-a, ali to je vrlo kompleksan proces koji zahtijeva vrijeme i raspravu različitih dionika i to odmah po dobivanju mandata, a nikako pred kraj jer onda mogu biti samo „grebanja“ po GUP-u a to ne odgovara nikome. Tu posebno ističem mladu i motiviranu ekipu iz DAS-a koji mogu biti koordinatori procesa u suradnji s eminentnim stručnjacima sa našeg Sveučilišta.
U Splitu učestalo niču stambene zgrade koje se masovno pretvaraju u apartmane? Čak se i POS-ovi stanovi pretvaraju u apartmane...
- I to je primjer nereda u prostoru i u regulativama, doduše ne samo gradskim. Nema planiranja, sve se radi stihijski, a GUP u ovom obliku praktički potiče takva ponašanja. Stambena politika grada treba biti takva da stimulira mlade ljude da ostaju tu, a ne da nam grad iz godine u godinu gubi stanovništvo.
Kako bi trebali vratiti građane u središte Splita, koje je baš zbog apartmanizacije sve praznije?
- Iseljavanje iz centra grada je problem s kojim se bori svaki turistički grad. S jedne strane pritisak turizma, od kojeg imamo veliku korist je prevelik i cijene nekretnina u centru utječu na to da ih ljudi rado prodaju. Uvjeti života, tj. sadržaji u centru su primjereniji posjetiteljima nego stanarima i neke osnovne stvari poput doktora, škole, parkinga su u centru teže dostupne.
Grad ne može zabranjivati ljudima da rješavaju svoja egzistencijalna pitanja i prodaju nekretnine i isto tako turizmu i ugostiteljima ne treba biti maćeha. No ono što sigurno da može utjecati na sadržaje koji se u centru nalaze, ako nikako onda kroz namjenu prostora koji su u gradskom vlasništvu, a njih nije malo. Kad izvučete sve gradske prostore u centru grada i vidite tko se u njima nalazi i po kojim uvjetima, onda vidite da ipak grad nešto može napraviti. Temeljna, a onda i turistička vrijednost našeg centra grada je između ostalog i to što je živ, a ne muzejski postav. To svakako treba sačuvati i o tim stanarima brinuti na poseban način.
Istočni dijelovi Splita bilježe sve više stanovnika te učenika, poput Mejaša, Pujanki, Splita 3... Dakle, može se?
- To je vezano uz prethodno pitanje, međutim činjenica je kako je Split u posljednjih 20 godina izgubio oko 15.000 stanovnika. Građani odlaze iz centra jer je jeftinije živjeti izvan glavnog prstena ili pak u susjednim gradovima, ali je s druge strane problem što škole u centru imaju sve manje učenika (ostaju veliki neiskorišteni objekti), a izvan glavnog prstena rade mahom u dvije pa i u tri smjene jer se za ta područja prilikom gradnje infrastrukture očito nije razmišljalo o tome.
Što, po Vama, Split može ponuditi nezaposlenima, osim prelijevanja novca iz europskih fondova?
- Možemo za početak postati grad u koji svi žele doći poslovati, graditi i otvarati radna mjesta. Za to je potrebna efikasna gradska uprava, jasna pravila koja jednako vrijede za sve i stimulativni uvjeti. Gledam kako se pojedini gradovi bore za svakog poduzetnika i novi projekt, dok smo mi možda zbog geografske pozicije i atraktivnosti Splita nerijetko bahati. Posljednjih godina smo se isključivo oslonili na turističko-ugostiteljsku djelatnost. Sada u vrijeme pandemije se najbolje vidi koliko je to pogrešno.
Želim puno veću pozornost dati npr. „čistim“ industrijama i tu prije svega mislim na razvoj Splita kao IT centra koji će raznim mjerama (cijenom kvadrata stana, izgradnjom poduzetničko-potporne infrastrukture, poreznim davanjima, olakšicama…) privući ljude i iz inozemstva u naš grad. U tom smislu jako cijenim stručnjake okupljene oko Split Tech City i sve koji u tišini rade vrhunske stvari, izvoze znanje i usluge, a šira javnost ni ne zna da postoje. Što njih bude više, bit će bolje našim ugostiteljima i svima ostalima.
Što je s krpanjima gradskih cesta, u koje odlaze milijuni, naročito pred izbore?
- Nervira mene, nervira vas i svakog građanina ovog grada. Ta krpa na zakrpi je naša svakodnevica. Naravno da ne podržavam da se te aktivnosti pojačavaju pred izbore jer kvalitetno održavanje ulica treba biti uobičajena, dobro promišljena i koordinirana svakodnevna aktivnost koju mora pratiti planiranje i realizacija cjelovitih zahvata. Suludo je da se jedne godine prometnica kopa zbog popravljanja asfalta, za par mjeseci ista prometnica zbog vodovodnih cijevi, a onda treći put zbog električnih instalacija.
Kako biste kao gradonačelnica surađivali s Policijskom upravom? Isključivo s Prometnom policijom ili i s Odjelom kriminaliteta?
- Sigurnost je nešto što jako utječe na kvalitetu života. Po mnogim kriterijima Split je siguran grad i treba stalno održavati suradnju i komunikaciju s Policijskom upravom i to sa svim njenim dijelovima, u skladu s nadležnostima pojedinih institucija. Sigurna sam da zajedno možemo realizirati brojne u svijetu dokazane projekte prevencije kriminaliteta, ali ne pristajem na stigmu Splita kao opasnog grada jer to jednostavno nije istina.
Kad govorimo o prometu postoje brojna smart city rješenja od npr. video nadzora kritičnih raskrižja i autobusnih postaja, interaktivne signalizacije pješačkih prijelaza i zajedničkog kontrolnog centra za promet u cijelom gradu kojima bismo mogli u kratkom vremenu postići značajne rezultate.
Kako djecu udaljiti od droga, ne samo lakših, nego i sve više od težih, poput ecstasyja, kokaina, heroina...?
- Moje duboko uvjerenje je da je edukacija najbolja prevencija, a Grad tu može i mora biti komunikacijska potpora akcijama koje provode nadležne institucije.
Je li Splitu dovoljna brodogradnja? Ostali smo bez pomoraca, osim manjeg broja onih koji rade na kruzerima?
- Brodogradnja je važna za Split i to je tradicionalna djelatnost za područja uz more kako u Europi tako i u svijetu. Osim toga imamo na Sveučilištu studij brodogradnje na FESB-u i Pomorski fakultet te vjerujem da ne bismo smjeli odustati od toga, naprotiv.
Jeste li za bolju prometnu povezanost s drugim krajevima Hrvatske? Mislim na trajekte, a posebno na željeznicu? Ima dana kada za Zagreb vozi samo jedna železnička linija...
- Prometnom povezanošću, ako to nije autoput primjerice do Zagreba, nisam zadovoljna. Šteta što nemamo jači željeznički promet, ali iščitavajući Nacrt nacionalne razvojne strategije do 2030. za očekivati je da će se željeznička infrastruktura značajno poboljšati.
Kako ocjenjujete izglede SDP-ovog kandidata za gradonačelnika, kako izglede HDZ-ovog Vice Mihanovića, a kako Željka Keruma, ako se on uopće kandidira?
- Još uvijek nisu javno potvrđeni, a i kako i sama sudjelujem na izborima teško da mogu biti doživljena objektivno u tome. Osim toga utakmica je tek počela i trajat će dugo, možda i u produžecima, ali raduje me takmičenje i želim vjerovati da ćemo za razliku od naših prethodnika nametnuti kampanju u kojoj ćemo se natjecati u argumentima i programima.
Kako gledate na stranku Pametno, a kako na Centar, stranku bračnog para Puljak i Dalije Orešković?
- Poznajem Marijanu i Ivicu, ali i mnoge druge koji su sudjelovali u radu te platforme koja je uz svoje uspone i padove od inicijative za gradnju osnovne škole došla do Sabora. Imali su vjerojatno i najrevnijeg gradskog vijećnika koji drugi mandat ustraje u prokazivanju svih nepravilnosti na koje naiđe. Pametno se raspalo spajanjem u Centar što je dovelo do izljeva velikog nezadovoljstva splitskih članova. Žao mi je zbog toga, ali ne bih ulazila u interne stvari drugih stranaka.
Zbog čega bi građani trebali izaći na izbore? Kako ih motivirati?
- Jedino na izborima možemo mijenjati učmale političke strukture. Ovaj grad je umoran od nefunkcioniranja gradske administracije, od koalicija koje se bave same sobom i svojim ljudima. Znam koliko su građani frustrirani stanjem u kojem se grad nalazi. Nažalost izgubili su povjerenje u političare, pa će zadatak moga tima i mene biti upravo to da im vratimo vjeru i nadu da može biti drugačije.
