Podjelite
  • 214
  •  
  •  
  •  
  •  
    214
    Shares

Jelena Hrgović je kandidatkinja za dogradonačelnicu Splita Andre Krstulovića Opare i diplomirana teologinja.

35-godišnja Splićanka profilira se višegodišnjim djelovanjem u kulturi, a obnašala je i funkciju zamjenice ravnatelja manifestacije Dani kršćanske kulture.

U razgovoru za naš portal, HDZ-ova kandidatkinja za dogradonačelnicu otkrila nam je što je motiviralo da se kandidira za gradonačelnicu i brojne druge stvari.

Jedna si od mlađih, ako ne i najmlađa kandidatkinja za dogradonačelnicu.

– Imam 35 godina života i 10 godina radnog iskustva u privatnom sektoru na polju kulture te niz godina volonterskog rada i angažmana na polju socijalnih i društvenih pitanja. Najmlađa sam u najužem timu kandidata za Grad Split budući da je kandidat za gradonačelnika Andro Krstulović Opara ovih dana obilježio 50. rođendan, a i Nino Vela, drugi kandidat za zamjenika, pripada toj generaciji. No, iskreno mislim da su godine relativan pojam, neki nikada ne odrastu i ne preuzmu odgovornost, a drugi se rode takvi.

Iskustvo je svakako prednost za obnašanje ove dužnosti, ali ne možeš steći iskustvo ako jednom nisi bio početnik. U našem timu godine ne dolaze do velikog izražaja. Uz znanje i iskustvo, potrebna je velika količina energije i entuzijazma da se upustite u ovako ozbiljnu stvar, a rekla bih i doza poštovanja pred poslom koji slijedi ukoliko budemo u prilici. To imamo, kao i veliki motiv i odlučnost da promijenimo budućnost života u gradu.

Zašto si se odlučila, je li to bio težak korak?

– Da, bio je to težak korak. Puno sam razmišljalao tome. Jedna je stvar priključiti se timu kao stručni suradnik, ali ovo je već bio jedan veći korak, odnosno pozivnica da se uključiš u institucionalnu priču, a ja doista poštujem institucije i imam veliko strahopoštovanje prema onome što je pred nama. U onom trenutku kad sam pozvana u tim postavila sam pitanje: Zašto ja? I tad mi je rečeno: A zašto ne ti? Moram priznati da je bilo teško odgovoriti na ovo pitanje. Jer ja, kao i ostali, očekujem od drugih da naprave nešto za sve nas, ali vrijeme je očito za odgovornost i ja kao i svi ostali tamo gdje smo moramo dati najbolje od sebe. Vjerujem da je tako moguće napraviti velike stvari. Uostalom, u životu velike stvari pokreće nekolicina entuzijasta koja je povukla ostale i usmjerila ih k zajedničkom cilju.

Ne treba podcijeniti ono što može učiniti nekolicina stvarno zainteresiranih i odlučnih ljudi. U ovoj našoj gradskoj priči riječ je o ljudima kojima je doista stalo do Splita i boljeg života u Splitu. Politika je previše opterećena politikantstvom i to i mene smeta, ali s druge strane ja je doista želim gledati u onoj idealističnoj verziji, a to je da politika služi za opće dobro i ne mislim da trebamo odustati od ideala samo zato što je često bilo drukčije.

Kako tumačite da je HDZ kao velika, ako ne i najveća stranka u Splitu, pristala postaviti jednu mladu damu, političko lice koje se nije afirmiralo u politici koliko u privatnom sektoru.

– Pozivnica je zapravo iznikla iz praćenja mog dosadašnjeg rada koji je u javnom dijelu bio vidljiv na polju kulture, posebno kršćanske kulture, ali i u projektima koji su se ticali programa pomoći starijima i nemoćnima, rada s mladima itd. Taj dio je bio dosta dobro prihvaćen u javnosti i to prepoznavanje bilo je pozivnica da dođem, da se priključim. Ozbiljna vremena traže ozbiljne ljude, a u mom radu i odnosu prema životu je prepoznata ta ozbiljnost, marljivost i entuzijazam. Zahvalna sam na ukazanom povjerenju i iskreno vjerujem da je vrijeme za promjene u mnogočemu. Ja sam optimist i vjerujem u ljude. Potrebno je probuditi onu iskru oko koje se većina može složiti, a to je najkraće govoreći bolji život u gradu za sve! Kad i sami počnemo vjerovati u to, onda ćemo se udružiti na svim poljima da se to konačno počne i događati.

Naravno da se promjena na bolje neće dogoditi sama od sebe, potrebno je da netko povuče prema naprijed, pokrene nekoliko velikih projekata i mnogo malih oko kojih će se ljudi okupiti i dati svoj obol za bolji život u Splitu za sve, slikovito i doslovno govoreći pružanjem vlastite ruke pomoći da se ta promjena i pomak na bolje dogode. A ja vjerujem u svoj Split. Ovo je grad velikog srca, zato što je u njemu mnogo ljudi velikoga srca, a malo je utakmica koje ne možete dobiti ako igrate sa srcem! Ne isključujem pritom razum, iskustvo, viziju, trud, marljivost, poštenje, cilj itd., ali srce je ono koje će presuditi u ovoj utakmici za bolji život u Splitu! Taj bolji život nam svima mora biti prioritet zato je ova priča i ovaj program Split za sve!

Iza nas je prvi dio izbora. HDZ je za stranku dobio najviše glasova. Je li bilo stresno?

– Ja sam prilično nova u ovoj utakmici, a kad ste novi onda imate i određenu prednost da na sve gledate kao na novo iskustvo. U tom smislu osobno ne doživljavam izbore stresno, ali oni su poprilično zahtjevan proces u kojem su svi na kušnji. Populizam je zavladao. Teško je odvojiti ozbiljno od neozbiljnog, iskreno od neiskrenog, stvarno od predstave za javnost.

Svi su uvučeni u ovaj predizborni teatar, a malo tko od svega ima koristi. Ukoliko vam je stalo da do ljudi prođe neka iskrena i ozbiljna poruka, gotovo da nemate kanala kojim biste je pustili osim kroz susrete licem u lice, jedan na jedan. To je ostao jedini dosljedan način susreta s drugim, a da biste pristupili svima treba puno više vremena od jedne predizborne kampanje.

Vaše iskustvo je u najveće kulturi, u socijalnom djelovanju… Je li to sve skupa u utkano u program Andre Krstulovića-Opare?

– Program je opsežan, ali rekla bih da obuhvaća ono što predstavlja civilizacijski minimum u 21. stoljeću: infrastrukturu, posao, obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport, socijalne programe itd. Na njemu je radilo više desetaka stručnjaka koji su dali svoj obol u sumiranju osnovnih potreba grada i njegovih građana u deset cjelina, od velikih infrastrukturnih projekata koji će olakšati prometnu komunikaciju do manjih zahvata u prostor koji rješavaju svakodnevne brige građana. Program, također, s posebnom osjetljivošću promišlja potrebe socijalno najosjetljivijih i donosi niz socijalnih mjera. U fokusu su i kultura, obrazovanje, turizam, gospodarski razvoj, poduzetnički inkubatori i općenito programi poticanja zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta.

Najkraće govoreći, taj program je program za sve. To može zvučati pojednostavljeno, ali Split je drugi grad u Hrvatskoj, njemu gravitira velik broj ljudi zbog posla, obrazovanja, zdravstvene skrbi, turizma, prometne povezanosti itd., i taj njegovo potencijal je i prednost i obveza da se odgovori na potrebe svih. Izazovi suvremenom gradu kakav bi Split trebao biti su veliki, ali nisu neostvarivi. Na primjerima puno manjih gradova čiji je strateški (i svaki drugi) potencijal manji, moramo prepoznati tu mogućnost koju Split na žalost dosada nije iskoristio. Šibenik je dobar primjer kako grad u kratkom vremenu može jako napredovati s nekoliko velikih projekata koji ohrabruju ne samo na gospodarskoj, nego i moralnoj razini da se može i mora više i bolje.

Svaka velika stranka ima frakcije. Kakva je sada situacija u splitskom HDZ-u?

– Ja generalno gledam na te stvari kao i na obitelj. Vjerojatnost da postignemo suglasje oko bilo koje teme nije jednostavna. Dakle, moramo razgovarati, moramo imati priliku da se sve skupa iskomunicira i da dođe do svih strana.

Često u ovakvim okolnostima nemate priliku za takvo duboko homogeniziranje, ali generalno govoreći ono što ja vidim je da podrška postoji, ona je ozbiljna. Kao i obično kad se stvari u životu uozbilje i kad dođe do prijelomnih trenutaka i odluka onda je svaka obitelj složna pa tako i ova.

Smatrate li da su vam sad bitni glasovi i van HDZ-a?

– Sada je ovo priča Grada Splita i mislim da svi građani Splita u ovom trenutku odgovaraju na pitanje kakvog gradonačelnika žele. Svi mi u ovom trenutku nekome povjeravamo svoj glas i taj će čovjek zajedno sa svojim suradnicima biti predstavnik sviju građana sljedeće četiri godine. Mislim da je važno da građani u što većem broju, ako ne svi, sudjeluju u tom demokratskom procesu u kojem svoj glas delegiraju nekome.

Koje su najvažnije točke Andrijinog programa?

– Ono što je ambiciozno u programu to su veliki projekti i onaj zamah koji se treba dogoditi Splitu koji je u stagnaciji. Ali isto tako, paralelno s velikim projektima moramo provesti puno malih projekata koji se tiču svakodnevnog života i koji odgovaraju na osnovne životne potrebe. Najvažniji zadatak je otvaranje novih poslova koji će omogućiti ostanak ljudi u Splitu, posebno mladih koji sve češće napuštaju Split po završetku školovanja i jedan dio rješavanja tog problema vidimo u gospodarskom zamahu koji mora uslijediti kroz nekoliko velikih infrastrukturnih projekata, ali i u pokretanju poslovnih inkubatora, u kreativnim industrijama i razvoju novih tehnologija.

Potrebno je aktivirati određene resurse s nekoliko novih zamišljenih projekata i tako ostvariti nova radna mjesta, zaštititi zanate i postojeće obrte koji su u gradskoj jezgri da se vrati život u jezgru i da se nastave otvarati radna mjesta kroz nove usluge u centru grada. Program, također, obuhvaća niz socijalnih mjera kao što je uvođenje besplatnih udžbenika za osnovnu školu kako bi se financijski pomoglo roditeljima, rješavanje problema nedostatka kapaciteta u vrtićima, izgradnja i dovršetak gradnje škola, odnosno osiguranje nastave u najmanje dvije smjene, jer još uvijek imamo odvijanje nastave u tri smjene. Također za umirovljenike, kao važnu društvenu skupinu, povećanje kvalitete života kroz umirovljeničku karticu koja će im osigurati određene pogodnosti, ali sto tako vraćanje dnevnih boravaka za aktivaciju života tog stanovništva, oživljavanje života u kotarima u koje će doći sadržaji za ljude treće životne dobi. Također, i mjere za osobe s invaliditetom, kojih je u Splitu oko 22 tisuće.

Osnovna arhitektonska barijera još uvijek je prepreka da ljudi pristupe određenim lokacijama. To je doista tužno. Slomite nogu, par dana ili mjeseci budete u gipsu pa se ne možete kretati, a kamoli za neke ozbiljnije poteškoće. To je prvi korak koji trebamo napraviti. Cilj cijelog programa je vratiti čovjeka u fokus.

Zatvaraju se knjižare po centru grada, a otvaraju se fast foodovi i slične stvari. Kakav je vaš stav o tome?

– Staru gradsku jezgru napuštaju mali dućani, stari zanati, knjižare koje su doista bile mjesta kulture. Nažalost, taj dio je propušten, ali još uvijek postoji prostor da se to ispravi. Naš program predviđa mjere zaštićene najamnine koje bi omogućile povratak života u staru gradsku jezgru i ja se nadam da ćemo vrlo skoro moći i to aktivirati.

Ali rekla bih da život treba vratiti u sve dijelove grada tj. treba omogućiti živost u svim dijelovima grada na način da se ono što je dostupno u centru grada bar povremeno preseli u ostale dijelove kroz gostovanja predstava, koncerata i drugih zanimljivih programa koji će na taj način oživjeti kotareve koji brojem stanovnika mogu parirati manjim gradovima.


(Visited 1 times, 1 visits today)

Podjelite
  • 214
  •  
  •  
  •  
  •  
    214
    Shares