Predrag Fred Matić hrvatski je branitelj i umirovljeni brigadir Hrvatske vojske, a od 2019. godine zastupnik je u Europskom parlamentu iz redova SDP-a. U svom radu se zalaže za očuvanje hrvatske kulture i tradicije kroz Odbor za kulturu i obrazovanje, bori se za ženska prava i rodnu ravnopravnost te sudjeluje u radu Odbora za ribarstvo.
U razgovoru nam je podijelio je uvide o nedavno izglasanoj Uredbi o obnovi prirode koja predstavlja revoluciju u okolišnim pitanjima, komentirao je značaj Uredbe za hrvatsko ribarstvo te se osvrnuo na svoj rad u području ženskih prava i rodne ravnopravnosti.
Otkrio je i ciljeve aktualnog mandata za koji tvrdi da ga uspješno privodi kraju, ali i one koje se jednoga dana nada postići. Među njima je i dalekosežna vizija Hrvatske unutar Europske unije.
'Moj končani cilj je doživjeti ravnopravnu europsku hrvatsku sretnih ljudi!', stoji na službenoj stranici zastupnika, fredmatic.eu.
Član ste odbora za ribarstvo, PECH te je nedavno Europski parlament usvojio Uredbu o obnovi prirode. Što to znači za hrvatsku obalu i lokalne ribare?
- Ovaj zakon ima poseban značaj za hrvatsku obalu i naše ribare jer se kroz obnovu ugroženih područja stvaraju optimalni uvjeti za oporavak ribljeg fonda. Morska dna su iscrpljena i devastirana, a riblji fondovi su daleko od razine koja je nekada bila.
Jedino obnova prirode može osigurati dugoročnu opskrbu hranom iz mora i time ključno doprinijeti očuvanju radnih mjesta u ribarstvu, jer će se time osigurati ekonomsko preživljavanje svakog ribara i njegove obitelji. Stoga je važno naglasiti da nije riječ samo o očuvanju ekosustava, već i o očuvanju egzistencije lokalnih zajednica koje izravno ovise o ribarstvu. Kao rezultat toga, otvorit će se nove perspektive za ribare, ali i pridonijeti održivosti ribolovne industrije duž hrvatske obale.
To nije samo ekološka nužnost već i ključ za revitalizaciju ribarskih zajednica. Kroz očuvanje naših mora se stvaraju uvjeti za rast ribljih populacija što direktno podržava ribare i omogućava im da ponovno ostvare prihode i održe svoju tradiciju.
Postoji sve veća potreba za zaštitom flore i faune morskih područja u Jadranu tzv. rezervati. Štiti li Uredba o obnovi prirode i takva staništa te hoće li i na koji način spriječiti masovno uništavanje morske bioraznolikosti?
- Činjenica je da će nadolazeća Uredba svakako zaštititi i obnoviti upravo područja koja su proglašena najugroženijima, odnosno gdje je morski okoliš toliko devastiran da je i veliki broj riblje populacije izgubljen, a to uključuje i rezervate. Ovaj zakon će biti iznimno važan za očuvanje vitalnih ekosustava u Jadranu, kojima svakim danom prijeti sve veći gubitak. To nisu političke spekulacije, to su znanstveno utemeljene činjenice.
Bez obnove morskih područja, nemamo izgleda za povećanje ribljeg fonda. A nama je izrazito bitno za turizam da obnovimo ugrožena morska područja jer se obnovom stvaraju uvjeti za revitalizaciju i održivost ribljeg fonda, što na koncu direktno utječe na opskrbu hranom iz mora.
U protivnom će vrlo brzo riba postati iznimno skupa i velik broj ljudi si ju neće moći priuštiti, kao što se događa ove zime sa svinjama i svinjskim proizvodima iz Slavonije koje su morale biti eutanazirane. Uz to, u našim restoranima i na policama dućana će se početi pojavljivati sve više ribljih proizvoda iz Azije.
Dakle, obnova morskih područja ima dalekosežne pozitivne posljedice za budućnost naših ribara, ali i za sve nas koji svakodnevno konzumiramo morske proizvode.
Smatrate li da će Zakon o obnovi prirode napokon utjecati na rješavanje trenutne biološke i klimatske krize te na koji će način potaknuti donositelje politika da aktivno sudjeluju u saniranju posljedica klimatske krize?
- Zakon o obnovi prirode će imati značajan utjecaj na rješavanje trenutne biološke krize jer je korak prema stvaranju održivog okvira za obnovu narušenih prirodnih područja.
Međutim, sanacija posljedica klimatske krize, iako nužna, sama po sebi nije dovoljna da ispravi desetljeća loših politika i kontinuiranog oglušavanja na znanstvena upozorenja. Reaktivne politike mogu ublažiti trenutačne posljedice, ali dugoročno rješenje leži u promjeni čovjekovog pristupa. Zakon o obnovi prirode ne samo da će potaknuti donositelje politika na aktivno sudjelovanje u saniranju posljedica klimatske krize, već će i postaviti okvir za dugoročnu obvezu očuvanja prirode.
Kroz očuvanje staništa i revitalizaciju ekosustava, pridonijet će se smanjenju emisija stakleničkih plinova, očuvanju bioraznolikosti te stvaranju otpornosti ekosustava na klimatske promjene.
Važno je naglasiti da obnova prirode nije samo jedan korak u nizu, već ključni korak prema održivoj budućnosti. To je ono što mlađe generacije očekuju od nas i zbog čega nas se neće sramiti u bliskoj budućnosti.
U veljači ove godine sudjelovali ste u programu obilježavanja 10 godina kampanje „Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Moto 'Ustanimo za slobodu/Rise for freedom' ima za cilj kreiranje nove kulture u kojoj nema nasilja. Statistike su poražavajuće, a nasilje nad ženama je poraslo. Kako vidite tijek borbe protiv poražavajućih statistika te na koji način smatrate da će nasilje nad ženama biti izbrisano iz društva?
- Nažalost, brojke koje govore o nasilju nad ženama i djevojčicama su iz godine u godinu sve veće, a mehanizmi koje imamo za prevenciju i sankcioniranje su nedostatni. Ono što me osobito brine, npr. u slučaju Hrvatske, jest da na papiru imamo Istanbulsku konvenciju i cijeli niz zakona, ali se oni u praksi ne poštuju i ne implementiraju. Civilni sektor i stručnjakinje koje se dugo godina bave ovom temom konstantno upozoravaju da moramo napraviti više u provedbi zakonodavstva, ali za to nema sluha.
Prije svega, kazne za počinitelje moraju biti strože, a žrtve moraju imati potpunu potporu sustava u pogledu zaštite, psihosocijalne pomoći i stambenog smještaja. Djelatnici policije, zdravstvenih služba, sudski službenici moraju biti educirani za rad u sustavu nasilja, jedan od najvećih problema je upravo dvostruka viktimizacija gdje žrtve prvo stradaju od počinitelja nasilja, a onda i od sustava koji nema sluha, razumijevanja i kapaciteta.
Uz to, važno je razgovarati s mlađim generacijama, osobito s dječacima i mladim muškarcima, i razbiti štetne mitove i rodne stereotipe koji doprinose stvaranju društva u kojem se nasilje minimizira.
To prvenstveno mislim na one gluposti poput 'tko se tuče, taj se voli' i slično. Ne pomažu ni izjave nekih političara/ki poput one 'tako vam je to u braku'. Nije i ne može biti. Društvo koje relativizira nasilje je bolesno društvo i to je nešto s čime se svi moramo oduprijeti.
Radili ste na tekstu nove Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama. Koliko će biti potrebno vremena da u Europi nastupi jasna i sustavno podržana politika prevencije nasilja nad ženama?
- Naša politička grupacija u Parlamentu je dugo godina inzistirala na Direktivi o suzbijanju nasilja i ona je sada u finalnoj fazi. Nažalost, i prema tom tekstu postoje otpori oko nekih stvari. Trenutno se odvija velika borba kako bismo osigurali da se u Direktivu uvrsti kazneno djelo silovanja, a čemu se nažalost protivi većina u Vijeću. Nepojmljivo je da postoje države članice koje ne shvaćaju koncept 'yes means yes' i da se cijeli proces donošenja Direktive opstruira.
Govorimo o jednom od najvećih društvenih problema današnjice i ovo je prvi sveobuhvatni zakonodavni okvir koji će zaštitit žrtve i osigurati pravodobne sankcije. Iskreno se nadam da ćemo Direktivu uspjeti izglasati prije kraja mandata, ali od presudne je važnosti da Vijeće prihvati članak o silovanju. Bez toga, strahujem, Direktiva djelomično gubi svoju snagu i važnost.
Nastavno na prethodno pitanje, kada smatrate da će se uspostaviti jasni standardi u prevenciji nasilja i zaštite svih žrtava, posebice adekvatne sankcije za počinitelje te što je sve potrebno na razini pojedine članice, u ovom slučaju Republike Hrvatske, za uspostavljanje navedenih standarda?
- Prvi korak je sada usvajanje Direktive na razini EU-a, a onda i adekvatna transpozicija u nacionalna zakonodavstva. Hrvatska ima mogućnost time unaprijediti postojeće mjere u borbi protiv nasilja nad ženama, ali uvijek ostaje pitanje provedbe. Papir trpi svašta, često to govorim, ali činjenica je da moramo osposobiti nacionalna tijela, službenike, osigurati financijske i druge resurse kako bi se te sve odredbe Direktive mogle efikasno provesti. I tu je početak i kraj priče.
Koje ste sve ciljeve ovog mandata ispunili u kontekstu Vašeg rada u Europskom parlamentu?
- Jedan od mojih najvećih uspjeha je usvajanje izvješća o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima žena, a rad na tom izvješću je rezultirao osvajanjem Oskara za najboljeg zastupnika u području zaštite ljudskih prava. Ovo priznanje potvrđuje moju predanost promicanju ženskih prava te mi pruža dodatnu motivaciju za daljnji rad.
Projekt koji sam izradio s mladima iz Hrvatske predstavlja još jedan značajan korak prema uključivanju mladih u političke procese.
Brošura koja uključuje preporuke mladih za rješavanje njihovih svakodnevnih problema predstavljena je predsjednici i povjerenicima Europske komisije, pružajući mladima priliku da se njihov glas čuje na europskoj razini. Raditi s mladima na projektu koji je rezultirao konkretnim prijedlozima za poboljšanje njihove svakodnevnice izuzetno je zadovoljstvo, a što je još važnije, ti prijedlozi su dobili priznanje od strane europskih političkih lidera.
Uz to, moj angažman na Uredbi o obnovi prirode predstavlja ključni doprinos očuvanju morskih resursa. Ponosan sam na kompenzacijske mjere pomoći ribarima pogođenim ratom u Ukrajini, što je bio važan korak u pružanju podrške onima koji su se privremeno morali povući iz ribolova.
Rad na europskoj strategiji o obnovljivim izvorima energije na moru, legislative o revitalizaciji ribljeg fonda te održivim politikama u ribarstvu predstavljaju kontinuirani napor u postizanju ravnoteže između interesa ribarskog sektora i zaštite morske biološke raznolikosti. Ova nastojanja rezultirala su i mojim imenovanjem za potpredsjednika Odbora za ribarstvo u Europskom parlamentu.
Sve ove aktivnosti zajedno čine samo dio šireg obujma mojih zalaganja, ali smatram da su navedeni ciljevi među najznačajnijima u ostvarivanju dugoročnih promjena u našem društvu.
Što planirate postići u slijedećem mandatu, ako budete ponovo izabrani?
- Vrlo je nezahvalno govoriti o potencijalnom budućem mandatu, s obzirom na dinamičnost i nepredvidljivost političke klime. Veliki sam pobornik europskog projekta, a nakon ovog mandata sam postao još i veći. Europa nam može donijeti puno dobrih stvari što i jest vidljivo u usporedbi sa susjednim zemljama koje nisu članice Europske unije. Biti dio Europe veliko je zadovoljstvo i čast, a kao zastupnik bih nastojao raditi jednako predano i tijekom sljedećeg mandata, s naglaskom na kontinuirano zastupanje interesa građana te rad na ostvarivanju pozitivnih promjena koje će imati dugoročne koristi za naše društvo i okoliš. Ostao bih posvećen ostvarivanju povjerenja građana kroz transparentnost, suradnju i inkluzivnost.
Mnogi se građani često osjećaju isključeno od političkih zbivanja i procesa donošenja odluka. Smatram da je zadatak svakog političara, počevši i od mene, aktivno raditi na smanjenju te barijere između građana i političkog procesa. To nije samo pitanje političke odgovornosti, već i moralna obveza prema građanima. Kroz otvorenu komunikaciju, dijalog i pravednu zastupljenost njihovih interesa, moj cilj je stvoriti okruženje u kojem se svaki građanin osjeća uključenim, cijenjenim i informiranim. Time ćemo zajednički graditi demokratsko društvo koje odražava raznolikost i potrebe svih građana. Težak je to zadatak, ali tome moja malenkost stremi.
Dio ste mnogih hvalevrijednih napora u kontekstu okoliša, prava žena i obrazovanja. Na što biste se osvrnuli kao izvorište svih Vaših napora te na koji način svojim radom postižete razvoj 'sretne i pravedne' Hrvatske?
- Mene su u Europski parlament izabrali građani/ke Hrvatske i moja odgovornost je na najbolji mogući način zastupati njihove interese unutar odbora kojih sam član.
Dodatno, jedna od stvari koja me najviše inspirira i motivira je rad s mladima, a od njih puno i učim. To je ujedno velika odgovornost i motivacija - napraviti nešto kvalitetno za one koji dolaze.
Sretna i pravedna Hrvatska je moguća samo ako svi naši građani/ke imaju jednaka prava i mogućnosti, ako osiguramo da se nitko ne tretira kao građanin drugog reda i ako svatko može raditi i za pošteni rad primati poštenu plaću od koje se može živjeti. Bez osiguranja tih stvari nema ni sreće ni pravde.
Što biste htjeli poručiti građanima Republike Hrvatske prilikom nadolazećih parlamentarnih izbora?
- Moja poruka građanima je uvijek ista: izađite na izbore. Ako pri tom izlasku želite promjenu, SDP nudi alternativu. Politike koje već sada predstavljamo znače bolje sutra: pravedniji mirovinski sustav, poštena plaća za pošten rad, ravnopravnost svih društvenih skupina, zaštita manjina i uređen sustav u kojem nema terora drugih i drugačijih.
Osim toga bih građane/ke zamolio da dobro pogledaju kako ih je dosadašnja vlast tretirala, koliko novaca je zamračeno, koji su sve ministri/ce padali i zbog čega. Vratite se unazad i sjetite se afere Mercedes ministrice Žalac, barake ministra Crnoje, parfema ministra Pavića i mnogih drugih pa se zapitajte: tko je zajednički nazivnik? Naš vrli premijer koji se predstavlja europejcem i umjerenim konzervativcem dok mu domaća ekipa krade od građana, a europska postava koju je poslao ovdje u Parlament konstantno glasa protiv ljudskih prava i sloboda. To je realna slika naše Vlade, ma kako god ju Plenković pokušao upakirati.
