Uz podizanje kamatnih stopa na depozite građana očekuje se i pad ili barem stabilizacija cijena hrane. Jer inflacija u Hrvatskoj usporava, ali je zbog priljeva turista tijekom sezone potrošnja hrane veća nego inače, pa su veće i cijene. Možemo li se, nakon sezone, nadati jeftinijoj hrani na policama trgovina?
Ni grožđe više nije slatko, jer cijene su gorke. Kilogram se prodaje za četiri eura. I ne samo na tržnicama. Cijene su i na policama trgovina mnogima nedostižne, piše RTL.
„Utopija totalna. Ovo nije normalno u ovoj državi", kaže Zagrepčanka Violeta Ralpovska.
„To više ne možeš pratiti, ja imam osjećaj da je sve poskupjelo 50 posto, pa i više", ističe Štefica Vlahović iz Zagreba dok se njezin sugrađanin Ilija Perić nada da će nakon turističke sezone cijene pasti.
Takav scenarij je malo vjerojatan, kaže prvi čovjek najveće tvrtke za distribuciju prehrambenih proizvoda u zemlji.
„Mislim da neće, a bilo bi pošteno da hoće, da se cijene smanje. Ali neće", kaže nam Branko Roglić, vlasnik grupacije Orbico.
Štoviše, kaže da će cijene nastaviti rasti.
"One će nastaviti sigurno, ali ne očekujemo da će to biti 10 posto, očekujemo rast između 1 i 3 posto - godišnje. U zadnjih 50-ak godina nikad se nije dogodilo da su cijene pale. Može se dogoditi da tu i tamo neka cijena padne, ali generalno – one su uvijek blago rasle", ističe Roglić.
Iako su predviđanja da će ukupna inflacija u Europi u prosjeku biti oko 5 posto, nema razloga za pretjerani optimizam.
"Ovog časa nešto padaju cijene mliječnih proizvoda u cijeloj Europi, relativno su stabilne cijene pilećeg mesa, sve ostalo ima tendenciju rasta", kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji.
Prema procjenama, čak 270 tisuća Hrvata ne može si priuštiti meso svaki drugi dan, a zbog visokih cijena, ta bi brojka mogla nastaviti rasti.
"Cijene kontinuirano rastu, tako da je trenutna cijena u srpnju bila oko 2 i pol eura za kilogram, to je povijesno najveća otkupna cijena svinjskih polovica u Europi, u Hrvatskoj je ta cijena još veća, točnije za 3 posto veća od EU prosjeka", objašnjava Branko Bobetić, direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar.
"Dugoročno, da bi došlo do sniženja cijena hrane ili da bi cijene hrane pale na nivo koji je bio 2021. godine, mislim da je to vrijeme iza nas i niže cijene hrane teško možemo očekivati u bilo kojem kraćem, pa i srednjem roku", naglašava Blažić.
U našem lancu opskrbe od polja do stola nešto je pošlo krivo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku trgovci su digli cijene više nego proizvođači.
„Oko 15 posto brže rastu maloprodajne cijene od proizvođačkih cijena, u Europi je to sasvim obrnuto. Potrošačke cijene su sporije rasle u odnosu na proizvođačke cijene", kaže Bobetić.
I sasvim je jasno - Nakon ljeta, turisti će otići, a visoke cijene ostati.
