U prošlom mjesecu su cijene u Njemačkoj porasle čak 4.1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je prvi put da je inflacija, tako promatrana, prešla četiri posto još od 1993. godine, priopćio je Savezni zavod za statistiku, piše Deutsche Welle, prenosi Index.hr.
Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. Stručnjaci spominju i podizanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe te gužvu koja nastaje u lukama.
Skuplje grijanje domova
Četvrtina domaćinstava se grije na mazut, a to će biti čak 76.5 posto skuplje nego prije godinu dana. Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila gotovo na povijesnom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.
Od ove kalendarske godine pak uvedena je i taksa na emisije ugljikovog dioksida od 25 eura po toni tog štetnog plina. To svakako pogađa naftu i prenosi se na cijenu.
Grijanje na plin, koji koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u rujnu je bilo skuplje za 5.7 posto, ali nije isključeno da će biti još skuplje jer cijena tog energenta na slobodnom tržištu i dalje raste.
"Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nisu u stanju pokriti troškove energije", kaže Leonora Holling, predsjednica Saveza potrošača energije. Ona zahtijeva da država dodatno subvencionira grijanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju s mreže ako ne mogu podmiriti troškove.
Nafta, automobili, bicikli
Prema njemačkom automobilskom klubu ADAC, cijene goriva na crpkama "koketiraju s povijesnim rekordom". Posljednji tjedni prosjek koji je taj savez objavio u utorak pokazao je da je dizel prosječno koštao 1.526 eura za litru, a super E10 čak 1.647 eura po litri. Početkom godine dizel je djelomice stajao i manje od jednog eura. I ne nazire se kraj tom poskupljenju.
I tu su razlozi opet u poskupljenju sirove nafte, ali i davanjima zbog ugljikovog dioksida, što povećava cijenu goriva za 6 do 8 centi po litri. Gerhard Hildebrandt iz ADAC-a poziva buduću vladu Njemačke da "odustane od igranja s idejom da još brže podigne cijenu CO2".
Naime, za sada je planirano da davanja po toni ugljičnog dioksida s 25 porastu na 55 eura do 2025. godine. To bi značilo još 7 do 9 centi po litri goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.
Prema Statističkom zavodu, Nijemce su u rujnu sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4.9 posto u odnosu na rujan 2020. godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9.2 posto), jestivih ulja (6.4), mliječnih proizvoda i jaja (5.5) te mesa i prerađevina (4).
Poskupjeli su automobili (6.3 posto), ali ne čudi što su još snažnije, naime za 7.7 posto, poskupjeli – bicikli. DW je već pisao kako je pandemija u Njemačkoj izazvala pomamu za dvokotačima te da se, zbog kašnjenja sirovina iz Kine, i po nekoliko tjedana ili čak mjeseci čekalo na nove – i uglavnom prilično skupe – bicikle.
Razlog za boom na tržištu bicikala je što su se građani, iz straha od zaraze ili zabrana, počeli manje oslanjati na javni prijevoz. Iz sličnog razloga – kako bi izbjegli kolektivni smještaj na odmoru – Nijemci kao ludi kupuju kampere, čija je cijena porasla za 8.1 posto i na njih se čeka mjesecima.
Građevinska i uslužna djelatnost
Osjeća se i rast cijena građevinskih proizvoda (6.1 posto), posebno parketa i laminata (7.6), građevinskog materijala i stolarije (6.1). Kako je u globalnoj privredi sve povezano, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cijene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka nego i poskupljenje drva zbog požara u Kaliforniji ili napada nametnika na šume u Kanadi.
Naposljetku, poskupjele su i usluge, i to za 2.5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No tu su razlike vrlo velike, pa su tako negdje cijene ostale iste, a negdje osjetno otišle na gore. Recimo vozači plaćaju popravke i servis 5.4 posto više, a toliko su poskupjeli i starački domovi. Odlasci u restoran ili frizeru poskupjeli su za 3.7 posto.
Stabilizacija tek sljedeće godine?
Stručnjaci vjeruju da snažan rast cijena neće potrajati u idućoj godini. "Povratak na red veličine od dva posto očekujemo sredinom sljedeće godine", kaže Sebastian Dullien iz Instituta IMK. Sada je potražnja eksplodirala nakon mjeseci zastoja zbog korone, ali to ne može trajati vječno, kažu ekonomisti.
U četvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj će ukupna godišnja inflacija ove godine biti tri posto, iduće 2.5, a 2023. godine svega 1.7 posto.
No, prema analizi ovih instituta, postoje barem dva rizika, izvještava Index.hr.
Prvi je da građani počnu trošiti svoje ušteđevine i trošiti mnogo više nego do sada. Naime, ušteđevine građana porasle su kao nikada jer tijekom pandemije vlada nesigurnost pa se štedi, a za vrijeme trajanja faza zatvaranja se i nije mogao potrošiti novac. Ako potrošnja krene odjednom, cijene će skočiti.
