Nema razloga za paniku, čak i kad bi došlo do nekih drugih problema i kad bi svi sustavi zakazali, hrvatski sustav za osiguranje depozita neće zakazati. Imamo dovoljno novca u Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita za isplatu svih osiguranih depozita iz Sberbanke, poručila je Marija Hrebac, direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita te pojasnila da je posrijedi 3,8 mlrd kuna osiguranih depozita.
Od ukupno 69.952 klijenta koji imaju depozite, 69.858 ima osiguranu štednju, a 94 ih nije osigurano – ponajprije su to financijske institucije, piše Večernji list.
– Građani bi vrlo brzo, u zakonskom roku, došli do svojih sredstava na računima ako to bude potrebno – odgovorila je Hrebac na pitanje o građanima koji su već pohrlili u banku podići svoje depozite te dodala da su posljednji put kad je to bilo potrebno, isplatili uloge u roku od pet do sedam dana.
Na pitanja o depozitima M. Hrebac odgovarala je na konferenciji koju su u Ministarstvu financija sazvali zbog brojnih upita zabrinutih građana. Priključio se i Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, koji je govorio o restrikcijama prema ruskim financijskim institucijama.
– Što se tiče restriktivnih mjera koje je EU sinoć i rano jutros donijela, još ih proučavamo, a s obzirom na inicijalni uvid hrvatska Sberbanka nije direktno uključena. No svjesni smo da paralelno postoje i američke sankcije, a pod njima su sve institucije, uključujući i Sberbanku u Hrvatskoj – kaže Faulend.
Na pitanje o tome kakve bi obligacije Hrvatska mogla imati prema SAD-u, s kojim nije vezana odnosima kakve ima s EU, Faulend odgovara: – Na isti način kao sve druge zemlje, to je pravno pitanje na koje je teško dati adekvatan i korektan odgovor. U izvanrednim smo okolnostima koje povijesno nismo vidjeli. No, zahvalno je što ruska banka nema iole značajan udio na tržištu.
Dodao je da je hrvatski bankovni sustav vrlo stabilan, likvidan i dobro kapitaliziran, a Sberbanka u njemu zauzima dva posto udjela. Ako bi se nešto i događalo, utjecaj neće biti znatan.
U HAOD-u je trenutačno 5,6 milijardi kuna raspoloživih za isplatu i ako dođe do neželjenog crnog scenarija, novca je dovoljno. Uloge veće od osiguranih deponenti moraju naplatiti u postupku prisilne likvidacije ili u stečajnom postupku, javlja Večernji list.
– Panika ne utječe dobro, nema potrebe za panikom i naglim reakcijama – poručili su građanima, kao i da uredno nastave ispunjavati svoje obveze prema banci.