Hrvatska stranka prava, u priopćenju koje potpisuje predsjednik Karlo Starčević, traži izmjenu Zakona o praznicima i spomendanima.
Kako navode iz HSP-a, traže vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja, ukidanje Dana antifašističke borbe, te proglašenje Dana državnosti i Dana neovisnosti – spomendanima.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Republika Hrvatska od svoga osamostaljenja i ponovne uspostave državnosti početkom devedesetih godina 20. stoljeća ima priličnu zbrku s državnim praznicima.
Katolički blagdani koji su vezani za vjerske datume regulirani su ugovorima između Republike Hrvatske i Svete stolice i kao takvi su nepromjenjivi. Isto se odnosi i na druge konfesije koje imaju pravo na svoje blagdane.
Međutim velika zbrka s državnim praznicima nastala je izmjenama Zakona o istima 2001. godine.
Dan državnosti do tada se obilježavao 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine i zaživio je u hrvatskom narodu. Novi datum kojim se slavi Dan Državnosti 25. lipnja, nikada nije prihvaćen, niti zaživio u hrvatskom narodu. Ujedno je uveden i novi blagdan, Dan neovisnosti, 08. listopada kojim se obilježava datum raskida svih odnosa s Jugoslavijom, ali ni ovaj praznik nije zaživio u hrvatskom narodu.
HSP stoga predlaže da se Dan državnosti opet slavi dana 30. svibnja, a da se sadašnji Dan državnosti i Dan neovisnosti ( 25. lipnja i 08. listopada) obilježavaju kao spomen-dani kojima se prisjećamo važnih datuma iz hrvatske povijesti.
HSP također predlaže da se datum 22. lipnja briše kao državni praznik, jer se radi o proizvoljno izabranom datumu kada se slavi jedan nenarodni režim koji ništa dobroga nije donio Hrvatskoj i hrvatskom narodu i nema povijesnog utemeljenja državnog blagdana. Osim toga ovaj proizvoljno i neistinito odabrani datum je unio ponovni razdor u hrvatski nacionalni korpus te učinio nesagledivu štetu ionako tada krhkoj pomirbi.
Svjesni činjenice da naš prijedlog nekome može izazvati prijepore isti ne držimo nametanjem naših političkih pogleda i stavova, nego uvođenje reda u ovu problematiku kako u budućim vremenima ne bismo imali više sukoba oko značajnih datuma iz hrvatske povijesti. Držimo ispravnim stav kako ni jedan datum prije osamostaljenja i rađanja demokratske hrvatske države ne treba biti državni praznik.
Ova mjera, ne samo da bi imala utjecaja na rast BDP-a, već bi spriječila i uobičajenu hrvatsku naviku spajanja blagdana s vikendom, gdje se stvara kritična masa neradnih dana, i dovodi do toga da sve institucije blago rečeno zatvaraju svoja vrata zbog godišnjih odmora.
Nadalje, ukidanje dva državna praznika bio bi i veliko rasterećenje za gospodarstvo jer bi se samo grubom računicom ostvarilo oko 2.800.000 radnih dana više, što u konačnici – kad se uzme prosječna plaća, dovodi do uštede od preko milijardu kuna.
Pozivamo sve poduzetnike i političke čimbenike, osobito udruge poslodavaca da podrže inicijativu HSP-a koja će imati pozitivne učinke i na društvo i na gospodarstvo.
