Ako ste ovih dana slučajno prolazili Rockefellerovom ulicom u Zagrebu, možda vam se učinilo da ste otputovali vremeplovom u COVID vremena jer, ispred Hrvatskog zavoda za javnog zdravstva opet su gužve i redovi. Ali ne zbog korone, nego hripavca. Tako je već tjedan dana, a i jutros su, po kiši i zimi, ispred HZJZ-a bile gužve. Sigurno vam je poznato: Hrvatskom se ovih dana širi bolest za koju lijek, odnosno cjepivo postoji već 64 godine. Oboljelih je više od tisuću.
Puno je pitanja o ovoj bolesti koja najteže pogađa bebe i za njih može biti kobna. O tome je u RTL Direktu govorio Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike "Dr. Fran Mihaljević".
Je li vas iznenadila ova epidemija hripavca?
"Možda bi bilo preuzetno reći da sam i očekivao. Mislim hoće li se, da li bi se dogodilo ove ili iduće godine - to je jedino pitanje. Možda je malo veći broj slučajeva nego što smo mogli očekivati."
Najveći problem imaju male bebe. Za njih ova bolest može biti kobna?
"Oni koji su mlađi od tri mjeseca i oni koji nisu dobili niti jednu dozu cjepiva - ti su opasnosti su da dobiju tzv. hipertoksični oblik bolesti od kojega mogu i podleći. Dakle, oni mogu razviti teški oblik globalne respiratorne insuficijencije i umrijeti zbog sekundarne plućne hipertenzije koja nastaje zbog tog ogromnog broja limfocita koji se stvara u tom obliku bolesti i koji se onda zaglavljuje u plućnoj cirkulaciji i koji je vrlo teško liječiti."
Međutim, nismo još dosad u Hrvatskoj imali toliko teške slučajeve?
"U ovoj epidemiji ne, ali smo ih prethodnih godina, odnosno prije pandemije imali. Mi smo nedavno gledali te naše rezultate i imali smo nekih desetak bolesnika u zadnjih deset godina prije pandemije. Govorimo o ovim najtežim kliničkim oblicima. Godišnje smo ih viđali nekoliko desetaka koji su bili hospitalizirani kod nas."
Problem je s ovom bolešću, što u početku zapravo izgleda kao obična prehlada?
"To je problem s epidemiološkoj stajališta zato što omogućava širenje infekcije. Karakteristični kašalj koji je prisutan kod predškolske, školske djece i adolescenata, mlađih odraslih ljudi se javlja negdje nakon deset dana do dva tjedna. Prema tome, u tom prvom kataralnom stadiju bolesti, vi ga ne možete razlikovati od obične prehlade, a bolest je iznimno zarazna. Dakle, kada rangirate zaraznost zaraznih bolesti, onda su na prvom mjestu su ospice kao najzaraznije, a onda su na drugom mjestu covid, odnosno hripavac. Što znači da jedna osoba će zaraziti 15-16 neimunih osoba."
Je li zabrinjavajuće gledala sam malo danas podatke Zavoda za javno zdravstvo koji kažu da je u, recimo, Dubrovačko neretvanskoj županiji samo 30 posto djece procijepljeno za hripavac koliko trebaju biti. Koliko su to zabrinjavajuće brojke?
"Dakle, ako tamo bude ušla infekcija u populaciju, čini se da tamo za sada nema veći broj oboljelih, onda će postotak oboljelih u odnosu na ukupnu populaciju vjerojatno biti veći. Dakle ono što treba istaknuti to je ponovno da je glavna rizična populacija, odnosno glavnu rizičnu populaciju za hripavac, predstavljaju vrlo mala dojenčad. Prema tome, ona trebaju dobiti čim prije prvu dozu cjepiva i, naravno, treba poticati cijepljenje trudnica, koje očekuju da će roditi dijete unutar idućih nekoliko mjeseci, da se cijepe protiv hripavca i da se, dakle, zaštićuju pasivno prenesenim protutijelima tu djecu prije nego što dobiju prvu dozu cjepiva."
Mislite li da ima neke veze strah skepsa koju smo vidjeli da postoji oko covid cjepiva s necijepljenjem djece od zaraznih bolesti?
"Trend nešto nižih cijepnih obuhvata postoji u Hrvatskoj posljednjih deset godina. Dakle, pandemija na to nije imala nekog značajnijeg utjecaja. Vi kad gledate postotke primovakcinacije i revakcinacije u Hrvatskoj, onda su oni u posljednjih 3-4 godine, 5 godina niži nego što su bili prije 15 godina. Dakle, svake godine, recimo i to malo pada, ali na to pandemija nije imala značajnog utjecaja", rekao je u RTL direktu.
Cijeli razgovor možete pročitati OVDJE.
