Dva kilometra jugoistočno od Rogoznice nalazi se rt Planka (rt Ploča ili Pločica) najistureniji dio istočne obale Jadranskog mora koji zemljopisno i klimatski dijeli Jadran na sjeverni i južni. To je mjesto na kojem se snažno sudaraju sjeverni i južni vjetrovi, ciklone i anticiklone, morske struje. Na njemu se lome najveći valovi Jadranskog mora i vladaju najtiše bonace koje se mogu zamisliti. Sve to stvara gigantski prirodni spektakl koji se ne propušta jer nešto slično nije moguće vidjeti i doživjeti nigdje drugdje.
Taj rt dramatično djeluje na vremenske prilike u Dalmaciji, a posebno u Rogoznici na čijem području zbog njegovog utjecaja tijekom tri ljetna mjeseca padne svega oko 60 milimetara kiše, gotovo tri puta manje nego u susjednim gradovima Splitu i Šibeniku.
Rt Ploča, odnosno Punta Planka, poznata je razdjelnica vjetrova na Jadranu. Najistureniji je to dio obale prema otvorenom moru Jadrana, pa ne čudi da je upravo to jedno od najizloženijih područja obale snažnim vjetrovima s mora. Vrlo često upravo ova točka na Jadranu dijeli jugo od bure.
Rt Planku i njegovu ćud spominju u najstarijim sačuvanim opisima istočne obale Jadrana. Grčkim pomorcima bio je pod imenom Diomedov rt poznat i prije 6. stoljeća pr. K. Homer u “Ilijadi” daje naslutiti da je do njega nakon Trojanskog rata doplovio i sam Diomed, jedan od najvećih junaka grčke mitologije, a grčki povjesničar Timej već je u 4. stoljeću pr. K. opisao neobične prirodne anomalije koje izaziva. Njegov opis vremenskih prilika nad Diomedovim rtom spada među najstarije opise neke meteorološke pojave u europskoj kulturi. O Diomedovom rtu u 3. stoljeću pr. K. pisao je i grčki učenjak, otac zemljopisa, astronom i matematičar Erastoten, tu se događa i jedna od važnih epizoda epa o Argonautima, a u 1. stoljeću spominje ga Plinije Stariji u “Prirodoslovlju”, prvom enciklopedijskom djelu europske kulture.
Za Puntu Planku vezano je i jedno od čuda koja se pripisuju kršćanskom svecu Ivanu Trogirskom, trogirskom biskupu iz 11. stoljeća. Prema legendi on je nakon brodoloma kod rta Planka hodajući po valovima spasio život kralju Kolomanu i svim mornarima. U spomen na njega i njegova čudesna djela tu je 1324. godine izgrađena zavjetna crkva.
Crkvica sv. Ivana smještena je na rtu Planka, u pustom krševitom krajoliku te je zaštićena sakralna baština. Crkvica je orijentirana u pravcu istok–zapad, pravokutnog je oblika u tlocrtu s polukružnom apsidom, a pred apsidom se nalazi jednostavan oltar na jednoj nozi. Crkvica ima obilježja gotičkog stila, koji se očituje u prelomljenom obliku svoda, a na romaničku tradiciju ukazuju masivne pojasnice, a na još starije predromaničke tradicije upućuje raščlanjenje zidova u unutrašnjosti s plitkim lukovima između lezena. Masivni oblik, debljina zidova, zidani su u prilikama: iako je crkvica udaljena više od deset metara od mora, ipak do nje dopiru valovi, tako da je izložena razornom djelovanju posolice. Masivnošću i rustičnošću crkvica je srasla sa surovim hridima.
Kanica je turističko naselje u općini Rogoznica, smješteno u istoimenoj uvali udaljeno od Rogoznice 11 km (kopnom), a obuhvaća dijelove naselja Kanica (uvale Draga, Rina i Ploče) sa istočne i Oštrička Luka sa zapadne strane poluotoka. Mjesto je idealno za miran, tih i ugodan odmor ali i za sve one koji žele osjetiti toplu atmosferu privatnog smještaja i ugodnih domaćina. Kanica za goste željne nešto aktivnijeg odmora nudi ronjenje, ribolov, skijanje na vodi, u uvali se može iznajmiti pedalina i kajak te postoji mogućnost vožnje brodom (taxi brod).
Kanica je pogodna za pješačenje i vožnju biciklom. Blizina mora i puno skrivenih uvala i plaža su joj dodatni atributi. Proteže se duž obale i ima više manjih uvala koje oduševljavaju ljubitelje prirode, aktivnog odmora i nautičkog turizma. Plaže su šljunčane i stjenovite s betoniranim kupalištem pred kućama. Uz plažu se nalaze dva caffe bara i restoran. Sklad sunca, kamena i kristalno čistog mora te udaljenost od svakodnevne buke i gužve najbolje bi opisali poseban užitak odmora u Kanici.
