Hrvatska će prihvatiti trinaestero djece bez pratnje, imigranata, iz prihvatnih centara na grčkim otocima čim prođu sigurnosnu provjeru.
Svi oni, 12 djevojčica i jedno novorođenče, bit će adekvatno smješteni te će im se pružiti sva potrebna psihosocijalnu i druga pomoć, posebice jer je riječ o djeci istraumatiziranoj ratom i izbjeglištvom te boravkom u kampovima. Maloljetnicama će se pružiti i sva potrebna pomoći u integraciji u društvo, za što postoji financijska podrška, a potrebna će biti i podrška lokalne zajednice, piše Večernji list.
Procedura prihvata
Hrvatska je jedna od 10-ak država članica EU koje su se odazvale pozivu Grčke, na čijem su tlu djeca bez pratnje, te kasnije i Njemačke da se pomogne maloljetnicima, čime pokazuje humanost i solidarnost s drugom EU članicom koja je pod najvećim udarom migranata, ali povrh svega podršku regularnim i zakonitim putovima migracijama. Detalji o djeci bez pratnje ne otkrivaju se zbog njihove zaštite niti gdje će biti smještena u Hrvatskoj, ali ni zemlje iz kojih dolaze, ali statistika pokazuje da većina maloljetnika premještena po državama EU dolaze iz Afganistana (51 posto), iz Sirije (26 posto), iz Iraka (8 posto), iz Palestinskih teritorija (4%), iz Somalije (3 posto) i ostalih država (8 posto).
Procedura prihvata djevojčica traje od rujna 2019., kad je grčki ministar zaštite građana Michalis Chrisochoidis svim ministrima unutarnjih poslova članica EU, pa tako i hrvatskom ministru Davoru Božinoviću, poslao pismo s molbom za premještanje maloljetnika bez pratnje iz prihvatnih centara na grčkim otocima. No odaziv država članica EU ni približno nije odgovarao grčkim potrebama. Stoga je Njemačka u ožujku 2020. pokrenula inicijativu okupljanja država članica EU koje su voljne preuzeti aktivnu ulogu u iskazima solidarnosti prema Grčkoj, a toj “koaliciji voljnih” uz Njemačku pridružile su se Francuska, Belgija, Luksemburg, Portugal, Irska, Litva, Finska i Hrvatska.
Hrvatska se na početku obvezala primiti 10 djevojčica do 14 godina, no nakon požara u kampu Moria, odlučila je taj broj povećati te je ministar Božinović u rujnu prošle godine povjerenici EK za unutarnje poslove Ylvi Johansson i Njemačkoj kao aktualnoj predsjedavajućoj Vijeća EU-a dostavio službeni zalog za premještanje. U studenome 2020. godine je MUP RH od Grčke zatražio preliminarne liste maloljetnica bez pratnje, a kako ona nije dostavljena, zahtjev je ponovio u siječnju ove godine. Tek nakon toga ponovljenog zahtjeva, Komisija je 27. siječnja 2021. godine kontakt točkama za premještanje maloljetnica u hrvatskom Ministarstvu dostavila prvu preliminarnu listu sedam maloljetnica bez pratnje i jednim dojenčetom te drugu listu s četiri maloljetnice 22. veljače 2021.
Hrvatska je odmah dan nakon primitka druge liste potvrdila da prihvaća svih 13 maloljetnika s obje liste te nadležne službe u Grčkoj obavijestila kako očekuje detaljne dosjee da bi provela potrebnu sigurnosnu provjeru. Za transfer maloljetnica odgovorna je Međunarodna organizacija za migracije, koja će maloljetnice upoznati sa svim informacijama o Hrvatskoj i o tome što mogu očekivati nakon dolaska te imenovati pratitelje koji će ih dovesti do njihova konačnog odredišta, kada i formalno postaju odgovornost Hrvatske.
Logistički je sve spremno za njihov prihvat – Uprava za europske poslove, međunarodne odnose i fondove EU MUP-a potpisala je 24. rujna 2020. godine s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Sporazum o izravnoj dodjeli financijskih sredstava za provedbu projekta „Novi dom“ za zbrinjavanje i pružanju adekvatne pomoći maloljetnicama bez pratnje koje trebaju stići u Hrvatsku. Projekt vrijednosti 700.000,00 eura sufinanciran je sredstvima Fonda za azil, migracije i integraciju, a cilj mu je pridonijeti boljoj integraciji maloljetnica bez pratnje u život zajednice u koju se premještaju, osigurati njihovu adekvatnu zaštitu i skrb te usluge usmenog i pismenog prijevoda s hrvatskog jezika na jezik kojim se maloljetnice bez pratnje koriste i obrnuto.
Uključenje lokalne zajednice
Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike već su održali pripremne sastanke s predstavnicima lokalne vlasti te zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih ustanova i zamolili podršku u pružanju medicinske, psihosocijalne i obrazovne skrbi za maloljetnice s obzirom na to da se radi o osobama koje su visoko traumatizirane, javlja Večernji list.
Za projekt „Novi dom“ osigurana su financijska sredstva za angažiranje prevoditelja, učenje hrvatskog jezika, zapošljavanje dodatnih sociologa i psihologa, medicinskog osoblja i odgojitelja kao i dodatno opremanje i uređenje smještajnih prostora, nabavu tehničke opreme, opreme za osobne potrebe i jedno kombi vozilo. U tijeku je priprema za još jedan projekt kojim će se osigurati dodatna sredstva za uspješan prihvat, smještaj i zbrinjavanje premještenih maloljetnica u Hrvatskoj.
