Prema podacima MUP-a, u 2025. godini policiji je prijavljeno 2509 kaznenih djela krađe u hrvatskim supermarketima. Riječ je o blagom porastu prijavljenih krađa u odnosu na ranije godine, što se i moglo očekivati s obzirom na stalni rast inflacije koja ozbiljno pogađa kućne budžete.
Kako su za N1 objasnili u MUP-u, ne vode posebnu statistiku o artiklima koji se kradu.
Tijekom 2023. godine, kad se inflacija rasplamsala, prijavljeno je 2049 kaznenih djela krađe, 2024. godine bilo ih je 2397, a 2022. bilo ih je 1844.
Prisutan je, dakle, trend stalnog blagog rasta krađa po trgovinama, baš kao i u ostatku Europske unije, pri čemu se Njemačka, uz Belgiju, nalazi u europskom vrhu kad je riječ o krađama po trgovinama i štete tamo godišnje iznose gotovo pet milijardi eura.
Njemačka je suočena i s visokom razinom tzv. organizirane krađe po dućanima, dok se na razini Europe te štete procjenjuju na 50 milijardi eura godišnje. Procjenjuje se da rast broja krađa na godišnjoj razini iznosi više od tri posto.
Prehrambeni artikli i higijenske potrepštine na meti lopova
Hrvatske trgovačke tvrtke nerado otkrivaju detalje o krađama, pa se iz odgovora što su novinari N1 dobili iz Konzuma, Lidla i Kauflanda dade zaključiti kako značajnog porasta nedjela u njihovim dućanima nema.
Odgovor koji je N1 primio od Kauflanda potvrđuje da se i dalje najviše kradu prehrambeni artikli, a to se dade iščitati i iz rasprava kupaca i trgovaca na Redditu.
(Ne)obične krađe
Kao i ranijih godina, najviše se kradu hrana, piće i higijenske potrepštine. Hit među lopovima su standardno konzerve tune, kava, čokolade, čokoladni namazi, jogurti, pivo, alkohol, pekarski proizvodi i slično, ali novi je trend da se masovnije otuđuju pakiranja salama i sireva od 100 grama.
Jedan od zaposlenih u trgovini navodi i da je svjedočio krađi mljevenoga mesa, u pakiranju od 500 grama. A, kako tvrdi, lopov je izvadio meso iz pakiranja I spremio ga u džep.
Drugi piše da je neobično što se kradu kapsule za kavu i to tako da se iz pakiranja uzme nekoliko kapsula, a ostatak vrati u pakiranju na policu.
Pekarski proizvodi uglavnom se kradu tako da ih se pojede u dućanu prije dolaska na blagajnu.
Krađe "na malo"
Većina tih krađa ne prijavljuje se policiji jer je riječ o sitnim krađama koje se ne progone po službenoj dužnosti.
Kad se krade "na malo" trgovcima je veliki problem kad uhvate kradljivca koji je otuđio artikle u vrijednosti do 132,72 eura (nekadašnjih tisuću kuna) jer se to smatra sitnom krađom pa se trgovca upućuje na podizanje privatne tužbe.
Kad takvi sitni kradljivci i budu uhvaćeni, trgovci su uglavnom nemoćni jer se prema Kaznenom zakonu svaka krađa do 132,72 eura (nekadašnjih 1.000 kuna) smatra sitnom krađom i oštećenika, trgovca, upućuje se na privatnu tužbu.
Kakve su kazne za krađe po dućanima?
Iz MUP-a podsjećaju da je kazneno djelo krađe propisano je čl. 228 Kaznenog zakona RH, a prema tom članku kaznom zatvora do tri godine, kaznit će se onaj tko pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji. Ako je vrijednost ukradene stvari mala, a počinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Ako je vrijednost ukradene stvari velika, počinitelje će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Vrati li, pak počinitelj ukradenu stvar oštećeniku prije nego što je saznao da je otkriven, može se osloboditi kazne.
Što kažu trgovačke tvrtke?
Lidl
Iz Lidla Hrvatska odgovorili su im da je u prošloj godini nije zabilježeno značajno odstupanje u odnosu na prethodna razdoblja kada je riječ o krađama proizvoda.
“Krađe u trgovinama dio su svakodnevnog poslovanja te ovise o nizu čimbenika, poput lokacije trgovine, razdoblja godine ili drugih okolnosti. Sukladno tome, kretanje takvih pojava je dinamično, pri čemu važnu ulogu ima kontinuirana suradnja s vanjskim partnerima i nadležnim službama.
Lidl prevenciji pristupa sustavno, u suradnji s licenciranim pružateljima usluga zaštite i nadležnim institucijama, uz primjenu kombinacije mjera kao što su tjelesna zaštita, videonadzor te elektronički i fizički sustavi zaštite”, ističu u Lidlu.
Konzum
Sličan odgovor dobio je N1 iz Konzuma.
“Konzum kontinuirano ulaže značajna sredstva u preventivne mjere zaštite svojih zaposlenika, kupaca, prodajnih mjesta i cjelokupnog asortimana proizvoda, no krađe su, nažalost, neizostavan dio poslovanja svakog trgovačkog lanca. Krađama su podložni proizvodi različitih kategorija i vrijednosti, a u prošloj godini nismo zabilježili njihov povećan broj”, poručuju iz Konzuma.
Kaufland
Konkretniji su bili samo u Kauflandu, u kojem također nisu zabilježili veći broj krađa nego ranijih godina.
“Nismo zabilježili veći broj krađa u našim trgovinama u 2025., a najviše se generalno kradu prehrambeni artikli. Kako bismo osigurali naš asortiman, ali i zaposlenike i kupce, u trgovinama imamo čitav niz sigurnosnih mehanizama kao što su zaštitarska služba, video nadzorni sustav te elektronska i mehanička zaštita i sl.”, naglasili su iz Kauflanda.
