HOĆE LI NAM STRANCI VODITI I MISE? Ove godine zaredit će se tek dva svećenika: „Brojke variraju, ali najviše svećenika nedostaje od Trogira do Omiša“

Baš poput ugostiteljstva, građevine i ostalih branši, Crkva također muku muči s pronalaskom radne snage. Mnogi su tako zabrinuti da će nam i mise voditi stranci.

Tako su Hrvatske biskupske konferencije za RTL poručili da se u posljednje vrijeme broj svećeničkih kandidata smanjuje, a među mnogim razlozima je i loša demografska slika.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Fra Stjepan Brčina, odgojitelj bogoslova i promicatelj duhovnih zvanja franjevaca konventualaca za spomenuti medij je kazao kako svećenici dolaze iz drugih zemalja te da je to potpuno normalno.

"U mnogim župama u Njemačkoj i Austriji vidjet ćete da ih vode svećenici iz Indije, Afrike. Živio sam u Italiji gdje mnoge župe vode svećenici iz Rumunjske. Sasvim je prirodno i normalno da će jednom doći i ovdje. Već u Hrvatskoj imamo nekoliko primjera svećenika, imamo i dečke iz Afrike koji dolaze kod nas u formaciju, nauče jezik pa zašto ne bi i ostali", rekao je.

Nedostaje li svećenika u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji?

S obzirom na navedeno odlučili smo istražiti kakvo je stanje u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i hoćemo li na misama češće viđati strane svećenike.

Iz Splitsko-makarske nadbiskupije poručuju da će ove godine bit zaređena dvojica svećenika. Ta brojka je, kažu, posljednjih godina je slična

„Broj ređenika varira iz godine u godinu, ali se kreće unutar konstantnoga okvira“, kazuju nam.

Ipak, s obzirom na potrebu vjernika, osjete da svećenika nedostaje osobito na području od Trogira do Omiša, no unatoč tome u našu Nadbiskupiju još uvijek ne dolaze svećenici iz drugih zemalja.

„Dapače, imamo desetak naših svećenika koji djeluju u inozemstvu (primjerice kao misionari u Africi)“, poručuju iz SMN.

Splitsko-makarska nadbiskupija ima trenutno broji 211 svećenika i 17 bogoslova. A hoće li se ova brojka uspjeti zadržati i u buduće ostaje nam tek za vidjeti, budući da je broj studenata na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu u padu.

„Nepoznavanje stvarne svrhe studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) glavni je problem manjka studenata“

Tako je na Filozofsko – teološkom studijskom programu ove akademske godine upisano je 11 studenata, a na Teološko - katehetskom studijskom programu 13 studenata.

Ove akademske godine očekuje se da će diplomirati ukupno 37 studenata od kojih naravno ne namjeravaju svi biti svećenici, kazali su nam iz KBF-a Split.

O ovom problemu razgovarali smo s bivšim studentom i sadašnjim voditeljem volonterske zajednice Hrvatsko Nadzemlje, Mladenom Škarom.

„Nepoznavanje stvarne svrhe studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) glavni je problem manjka studenata.

Često se ljudi odlučuju za KBF jedino ako imaju želju postati svećenici ili časne sestre, što rezultira ograničenim shvaćanjem mogućnosti koje pruža ovaj fakultet. Isto tako misle, da je opcija nakon fakulteta, samo predavati vjeronauk. No, ni to nije istina. Ovo su samo jedne od opcija.

KBF zapravo pruža širok spektar karijernih mogućnosti nakon diplomiranja te osposobljava studente za različita zanimanja. Ima i raznih novinara, knjižničara, državnih tijela. Teologija, koja je temeljna disciplina na fakultetu, otvara vrata raznim mogućnostima zaposlenja.

Možda je dijelom kriv i sam fakultet koji ljudima ne daje dovoljne informacije, ali sami pojedinci često imaju iskrivljenu percepciju o tome što studiranje na KBF-u zapravo podrazumijeva.

„Dok su se pripremali za svećenički poziv, odlučili su se za drugačiji životni put“

Primjerice, postoje slučajevi kada su se bogoslovi pripremali za svećenički poziv, ali su tijekom studija shvatili da to nije njihovo pravo zvanje te su se odlučili za drugačiji životni put, postajući obiteljski ljudi i posvećeni roditelji.

S druge strane, postoje i situacije u kojima su laici upisali KBF, ali su tijekom studija osjetili unutarnji poziv te su postali svećenici ili časne sestre“, objašnjava nam Škare koji ističe kako mu je izbor fakulteta donio puno u životu, a sada je na čelu Hrvatskog nadzemlja koje djeluje pri uredu za pastoral mladih Splitsko-Makarske nadbiskupije.

Jeste li čuli za Hrvatsko Nadzemlje?

„Točno prije 14 godina u Splitu su se našla trojica mladića koji su shvatili da mladi nakon sakramenta Potvde nemaju atraktivkog sadržaja u Crkvi i tada su se obratili povjereniku za mlade SMN i u razgovoru s njim nastaje Hrvatsko Nadzemlje“, priča nam Mladen.

Zanimalo nas je zašto baš 'Nadzemlje'?

„2010. godine je bila aktualna tema Hrvatskog podzemlja pa su tražili naziv koji će ljude asocirati na nešto dobro u našem društvu“, pojašnjava.

Ove godine Hrvatsko Nadzemlje broji čak 40 članova.

„Svi mi kažu da je to puno ljudi, ali svatko od njih je našao svoju ulogu i razlog zašto je tu u zajednici“, govori Škare, a potom opisuje svrhu samog djelovanje ove zajednice.

„Svake treće srijede imamo sastanke, postoji šest sekcija i svaka ima svoj zadatak koji u mjesecu koji prethodi susretu koji dolazi mora realizirati kako bi susret bio potpun.

„Ne bojimo se škakljivih tema“

Ne bojimo se pričati o škakljivim temama, obradili smo teme egzorcizma, pornografije, a ovu godinu smo na inicijativu KBC Split, započeli s temom o donaciji organa 'Moje tijelo, moj izbor'.

Teme su razne od vjerskih do svjetovnih. Na rođendanskom susretu ćemo obratiti jednu tešku temu, a to je samoubojstvo.

Uvijek se trudimo pronaći stručnjaka koji će nam dati relevantne informacije pa su nam tako gosti osim svećenika, gosti i stručnjaci iz raznih područja.

O uspjehu samih predavanja svjedoči činjenica da na tim susretima bude oko 500 ljudi i to je ono što nas motivira. Saznanje da ćeš možda baš ti pokrenuti kotačić neke osobe koja će se promijeniti na bolje i to je jedno predivno iskustvo“, zaključuje Mladen Škare.

Za pohvalnih 14 godina djelovanja, članovi ove divne zajednice zaslužili su poklon, jer baš u ovoj rođendanskoj godini, naišli su na jedan problemčić stoga sve zainteresirane mole za pomoć.

„Nakon 14. godina intenzivnog davanja, ljudi koji su nam omogućili tehničku podršku (snimanje i montiranje naših filmova i susreta), odlaze zbog životnih i obiteljskih obaveza, kako bismo nastavili naš rad i donijeli radost na lica mnogih ljudi potrebna nam je nova tehnička oprema (kamere, rasvjeta, laptop, mikrofoni) koji jako mnogo koštaju a mi, pošto smo volonterska zajednica mladih ljudi od 16 do 30 godina, nemamo toliki novac za pokriti te troškove“, apelira voditelj Hrvatskog Nadzemlja.