U prosincu 2018. godine ostvaren je pad industrijske proizvodnje koja je, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 6,6% manja u odnosu na prosinac 2017. godine. To je ujedno i najbrža dinamika pada još od rujna 2012. godine (kada je pad iznosio 7,1%), izvijestila je u utorak Hrvatska gospodarska komora.
Prosinački godišnji pad industrijske proizvodnje dobrim je dijelom rezultat i visoke baze. Naime, iako je u prosincu 2017. godine ostvaren blagi pad proizvodnje, njegova je razina bila druga najveća (kada se promatra samo taj mjesec tijekom godina) još od prosinca 2007. godine.
Strukturno, pad u prosincu 2018. godine rezultat je smanjenja proizvodnje kod rudarstva i vađenja (-10,8%, negativan trend koji kontinuirano traje 13 mjeseci), prerađivačke industrije (-6,5%) te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (-8,2%, dvomjesečni trend pada).
U prerađivačkoj je industriji pad zabilježen u 14 grana (od ukupno 24) te industrije, pri čemu je najveći negativan utjecaj (imajući u vidu stopu pada i udio u strukturi proizvodnje) imao pad proizvodnje gotovih metalnih proizvoda (-21,6%), proizvodnje električne opreme (-30,1%) i pad kod najveće (po udjelu u proizvodnji) grane prerađivačke industrije, tj. proizvodnje prehrambenih proizvoda (-7,6%).
Padom u prosincu nastavljen je negativan godišnji trend ukupne industrijske proizvodnje koji kontinuirano traje šest mjeseci.
Taj je šestomjesečni kontinuirani silazni trend dio dužeg diskontinuiranog negativnoga trenda koji traje od studenoga 2017. godine. Na taj je negativan trend djelomično utjecalo ovogodišnje smanjenje dinamike rasta inozemne potražnje (vrijednost robnoga izvoza) te još uvijek niska razina domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije).
Tako je, nakon četiri godine uzastopnoga rasta, u 2018. godini ostvaren godišnji pad industrijske proizvodnje koji je, prema kalendarski prilagođenim podacima, iznosio 1%. Strukturno su na razini cijele 2018. godine proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (-11,4%) i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-37,3%, uključuje i brodogradnju koja ima utjecaja i na kretanja u drugim granama prerađivačke industrije) imale najveći negativan utjecaj na kretanja u prerađivačkoj industriji.
Za ovu godinu HGK predviđa da će industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ipak ostvariti rast, a na to će povoljno utjecati očekivano daljnje jačanje domaće potražnje (osobna potrošnja i investicije).
