[maxbutton id="2" text="Za Dalmaciju Danas piše mr. spec. Žana Pavlović, prof. psihologije" ]
[U] svijetu suvremene komunikacije preko društvenih mreža i portala, sve je veći broj ljudi koji „hejtaju“ tj. pišu negativne komentare. Najčešće su na meti poznate ili javne osobe, političari, glazbenici, novinari, glumci. „Hejtanje“ znači napad na nekoga ili nešto iz mržnje, odnosno bez pravih argumenata. Jednostavno zato što se nekom nešto ne sviđa. Riječ je o bilo kakvom obliku poruka ili komentara čiji je cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način oštetiti drugu osobu.
Potpuno sam sigurna da neki ljudi uživaju u hejtanju. Ovaj užitak je kratak, ali dovoljan da bi svojom pojavom osigurao ponavljanje. Zaštićena anonimnost, nedostatak stvarnih posljedica i osobne odgovornosti te fizička udaljenost od „žrtve“ kod hejtera izazivaju lažni osjećaj moći koji se posebno manifestira u hejtanju poznatih osoba. Život poznatih obično se idealizira što kod nekih ljudi dovodi do velike zavisti i ljubomore. Poznata osoba je netko u kojeg smo projicirali sve svoje neriješene probleme te lako postaje predmet mržnje i uvreda. Internet „hejteri“ redovito se pojavljuju na društvenim mrežama i forumima, mrze sve i svakog, kritiziraju, vrijeđaju i omalovažavaju. Hejteru je važno svoju frustraciju, bijes i nezadovoljstvo izbaciti na nekog. Predmet mržnje i uvreda najčešće je izgled, seksualna orijentacija, društveni status, mjesto življenja, način života a u zadnje vrijeme i način smrti. Mogli bi zaključiti da je riječ o osobama kojima prvenstveno nedostaje obrazovanja, kulture, kućnog odgoja, osobnog zadovoljstva a vjerojatno i inteligencije.
Mržnja kao prihvatljiva pojava?
Ono što me užasava je sve prisutniji i glasniji govor mržnje kao i porast broja hejtera zajedno s brojem pratitelja i istomišljenika. Idemo li prema kulturi i zajednici koja mržnju čini prihvatljivom i normalnom. Nadam se da ne.
Zašto ljudi imaju potrebu za hejtanjem?
Ljudi općenito funkcioniraju tako da neugodnim emocijama i s njima povezanim mislima posvećuju više pažnje i vremena. Najčitanije vijesti na nekom od portala obično su one iz rubrike „crna kronika“. O neugodnim emocijama se više promišlja i koriste “snažnije” riječi. Jedno od mogućih objašnjenja ovakvog ponašanja nudi evolucijska psihologija. Ljudi koji su bili usmjereniji na loše stvari i moguće izvore opasnosti, imali su veću šansu za preživljavanje pa se sklonost opažanju negativnog, prenosi kao geni, s koljena na koljeno.
Također, u komunikaciji na internetu dolazi do svojevrsne dezinhibicije jer anonimnost i izostanak direktnih posljedica dovode do smanjene osjetljivosti na učinke vlastitog ponašanja. Online komunikacija nam uskraćuje značajan dio komunikacije, onaj neverbalni dio (izraz lica, govor tijela, ton glasa i dr.) koji dobivamo u direktnoj komunikaciji te tako umanjuje našu spoznaju o tuđim reakcijama i osjećaju odgovornosti za druge. Iako hejteri mogu osjetiti olakšanje kada izbace svoje frustracije i dalje im ostaje problem suočavanja s vlastitom realnošću.
Razarajuća emocija
Mržnja. Najdestruktivniji osjećaj u povijesti ljudske prirode. Kada se neki događaj, osoba ili skupina procjeni kao negativna i neugodna, bezobzirna, nemoralna ili zla, pojavljuje se mržnja. Mržnja je snažna i razarajuća emocija koja ne utječe samo na one prema kojima je usmjerena, već i na same mrzitelje koji tako iskazuju vlastitu slabosti i nemoć. Mržnja ne donosi ništa dobro. Vođena je strahom, osjećajem beznađa i agresije.
Ako pazimo što jedemo, uzimamo vitamine, vježbamo i vodimo računa o tjelesnom zdravlju, zašto ne vodimo računa i kakve su nam misli? Širimo li mržnju i nezadovoljstvo oko sebe i unutar sebe?
Idući put, kad pomislite napisati negativan, uvredljiv komentar ispod nečije objave na društvenim mrežama ili na nekom portalu, sjetite se da je na drugoj strani stvarna, a ne virtualna osoba. Osjećaj poniženja i gubitka ljudskog dostojanstva može ostaviti trajne psihološke posljedice po zdravlje, ali i tragične posljedice poput samoubojstva.
Hejtanje i mržnja stvaraju probleme i štete zdravlju. Kad je čovjek otrovan mržnjom, mijenja se njegov doživljaj okoline, komunikacija i pogoršavaju odnosi s drugima. Može vam se nešto ili netko ne sviđati ali postoji način da izrazite svoje mišljenje bez uvreda i omalovažavanja. Na vrijeme se riješite hejtanja. U suprotnom, pokazujete kako je mrziti lako, tek tako, iz ničega.
Čitamo se!
