Gotovo dvije tone materijala orezano je s Hajdukove murve proteklih tjedana, a možete zamisliti kakve bi probleme stvorio takav 'višak' na časnoj starini s punih 120 godina u godovima...
- Danas smo uklonili ostatke drugog dijela rezidbe od prije nekoliko dana. Akcija na murvi se odvijala ima mjesec dana kada smo uspjeli s auto-košarom sa zapadne strane pristupiti ovom starom, vrijednom stablu, a onda smo pričekali našeg legendarnog penjača Ivicu Matkovića i njegovu ekipu da odradi drugi dio posla. Sve zadatke obavili su u nadzoru Frana Poštenjaka, magistra arborikulture koji je specijalizirao upravo veteranska stabla i koji se u Hrvatskoj možda najbolje razumije u takvu dimenziju posla - na Starom placu zatekli smo Igora Belamarića iz Parkova i nasada.
Posljednja slična 'temeljita' rezidba na murvi se obavila prije osam godina, a donijela je i neke minuse.
- Možda se nakon toga nije dovoljno orezivalo pa je došlo do nezgode jer se jedna grana odlomila. To nas je ponukalo da žustrije priđemo, takoreći uhvatimo uzde, ove sezone. Kako je kroz taj zahvat prije osam godina dobila jako puno snage, tako su se grane i lisna masa jako, jako upotpunile. No to je naravno donijelo probleme za baze tih grana i povišeni potencijal da se grane odlome. A na lošoj bazi može doista doći do problema, ne samo za stablo nego da dođe do nesreće – djeca treniraju, u dvorištu se igra tombola, na sve se mora misliti... - pojašnjava naš sugovornik, najavljujući daljnju akciju održavanja murve na bivšem (možda i budućem?) Hajdukovom terenu.
- Na proljeće provodimo naprednu analizu koja se odnosi na rezistografiju, znači bušenje samih grana da se vidi njihova otpornost, odnosno koliko je eventualno uznapredovala trulež. Imamo i tomografiju: uvid na tri kata njezinog debla koliko je otporna na samom deblu. Provest će se i test povlačenja, računalne simulacije će nam dati odgovor na koje udare bure ili južine je murva otporna - iznosi Igor Belamarić planove očuvanja jednog od najstarijih stabala u urbanom središtu, a vjerojatno najstarije murve u Hrvatskoj.
Nije Belamarić ni protiv ideja da se murve vrate na – splitsku Rivu.
- Načelno murva nije autohtona, došla je u 14. i 15. stoljeću Putem svile do naših krajeva, ali je izrazito vrijedna biljka. Bila je dekoracija splitske Rive prije palmi – zato su nas Talijani zvali mandrili jer su se djeca penjala, doslovno 'visila' po murvama zbog plodova. Nije jednostavno vratiti murve na Rivu, iako je legitimno razmišljati u tom smjeru, ima svog opravdanja u sjeni koju stvara, a koju palme ne pružaju. Problem plodova se lako riješi sterilizacijom – ova Hajdukova murva je recimo muška koja nema plodova – tako da u svakom slučaju stoji ona 'gdje ima volje ima i načina'.
