U trenutku kada braniteljske udruge u Šibeniku najavljuju veliki prosvjed i pokušavaju zaustaviti javno financiranje Festivala alternative i ljevice FALIŠ, gradonačelnik Željko Burić jasno ostaje pri stavu da je festival legitiman, da o njegovu financiranju odlučuje neovisno tijelo, a da gradonačelnik ne smije biti diktator. Kao i u slučaju pritisaka na Azimut, srce šibenske kulturne scene, Burić i sada brani slobodu, različitost i otvorenost grada koji su mu važniji od pritisaka stranke, Crkve ili braniteljskih udruga, piše Večernji list.
Jeste li od branitelja saznali zašto im smeta program FALIŠ-a?
Razgovarao sam predstavnicima braniteljskih udruga koji problem sublimiraju u jednoj rečenici – smatraju da se sadržajem festivala vrijeđaju dignitet Domovinskog rata i branitelji, da im se lijepe etikete ustašoidnosti, netolerancije i nacizma, da se kriminalizira Domovinski rat, ali to jednostavno nije istina.
Što ste im odgovorili?
Nisam ulazio u sadržaj ovogodišnjeg izdanja festivala kao ni prijašnjih godina, ali pozivam se na osnovno pravilo – živimo u demokratskom društvu u kojem se na legitiman, legalan način mogu održavati skupovi, priredbe i festivali, to treba biti zagarantirano. Ako netko ima drukčije, polemične stavove, mi garantiramo da ih smije iznijeti opet na miran način. Ni ja ni bilo koji gradonačelnik nemamo pravo nešto ukidati ili zabranjivati. Ja tu odluku nisam ni donosio. Oni koji kritiziraju moraju znati kako se uopće donosi odluka o financiranju. Postoji Odjel za društvene djelatnosti, koji čini 55 posto gradskog proračuna. U tom okviru financiraju se i sportske udruge, stipendije, udžbenici, vrtići, pa i kulturne udruge. Odluku o financiranju donosi Vijeće za kulturu, potpuno neovisno tijelo koje ima jasne kriterije i procedure. Kada jednom uspostavite demokratsku proceduru, onda ne možete biti diktator i prekrižiti ono što je neovisno tijelo odlučilo. To nisam radio nikad u dvanaest godina i neću nikad ni raditi.
Strahujete li zbog nedjeljnog prosvjeda koji branitelji organiziraju?
Bože sačuvaj, pa što bi me bilo strah? Imam previše godina da bih se bojao. Osim toga, to je jednostavno i zakonski jasno – ne pada mi na pamet da bih, iz želje da se nekome dodvorim, prekršio moralne i zakonske norme. To nikad nisam radio i neću ni ubuduće.
Premijer Plenković je na Bledu pozvao na smirivanje tenzija. Rekao je da se umjetnička sloboda mora poštivati, ali i da treba razumjeti branitelje. Jeste li u njegovim riječima vidjeli podršku sebi ili arbitriranje između dviju strana?
Bilo je jako važno što će premijer reći, ali mislim da je to bilo upravo na tragu onoga što i ja razmišljam. Naravno da se od premijera očekuje da ne govori samo o jednom festivalu ili jednom događaju, nego da to upakira tako da se odnosi na sve. No, ne možete preslikati svaku situaciju – Benkovac i Šibenik nisu isto. Uostalom, FALIŠ se u Šibeniku održava već dvanaest godina, u srcu grada, usred ljeta, bez ikakvih ograda, zaštitara ili policije. Ljudi su šetali, dolazili, sudjelovali i nikome to nije bio problem. Kultura je uvijek donekle provokativna i to tako mora biti. A ako se netko ne slaže, ima pravo organizirati svoj festival s kontraporukom – to je demokracija.
Podsjetimo se na slučaj Azimut. Tada ste se suprotstavili i biskupu Ivasu i tadašnjem šefu HDZ-a Karamarku. Možete li povući paralelu s današnjom situacijom?
Naravno da se sjećam tog slučaja, kada su dolazili pritisci prema jednom kafiću u blizini Katedrale, i od Crkve i od vrha stranke. Ali treba kazati da Azimut nije samo kafić, to je vrijedan spomenički prostor u kojem se nalaze bunari, on je srce scene i tijekom zime, tu se održavaju izložbe, matineje, koncerti i kulturni programi o kojima neće odlučivati ni biskup ni vrh stranke. To je moj temeljni način razmišljanja, ne osjećam se kao heroj i ne želim stvarati heroje tamo gdje heroja nema, nego djelovati na dobrobit grada. Moj jedini poriv, otkad sam 2013. ušao u ovu priču, bio je raditi javno i na dobrobit Šibenika. Napraviti da grad bude vidljiv i prepoznat, prije svega od svojih sugrađana. Kad sam postao gradonačelnik, na početku su mi kazali: "Ostani ono što jesi i nemoj se promijeniti." I toga se držim već 12 godina. To je moj princip – zato sam tada stao iza Azimuta, i zato danas branim FALIŠ.
Građani vas prepoznaju i po velikim projektima – od uređenja tvrđava, preko TEF-a i Batižela, do nove bolnice. Koliko vam je to važno u kontekstu ove priče?
Važno je jer sve proizlazi iz istog stava – grad mora ići naprijed. Sanjamo o novoj bolnici i to ostvarujemo. Isto je s TEF-om i Batiželama. Više od 22 godine taj je prostor bio blokiran. Danas je to 22 hektara zemljišta, od čega je 70 posto gradsko, a 30 posto državno. Sanirali smo dugove, riješili spor s Inom, očistili teren i otvorili prostor za budućnost. To je bio ogroman posao, Gradu je prijetio stečaj. Šibenik je nekad bio grad u mraku, a danas turisti iz Splita i Zadra dolaze ovamo na izlete i na tvrđave. Na to sam ponosan", piše Večernji list.
