Problema u Getu, u Dioklecijanovoj palači je sve manje. Kako i odkad to? Pa od kad je njenih stanovnika sve manje. Preživjeli su križarske ratove, opsadu Osmanlija, kugu i španjolsku gripu, bombardiranje saveznika... Al turizam vjerojatno neće. Njima je donio buku, gužvu, opasnost od dostavnih vozila i pijanih turista, mirise ulja i svakojakih đakonija koje moraju udisat i kad su najsitiji. Komercijalizirana zdanja za noćenje i ugostiteljstvo, za "use, nase i podase" su prilično obnovljena, bar izvana. Ostali, koji nisu slavni i bogati čekaju da gradska uprava osmisli način upravljanja starom gradskom jezgrom.
Pa koliko je tih ostalih? Zapravo se ne zna. Popisano ih je 2011. godine 2.320. Rezultati ovog još nisu objavljeni. U tih deset godina i sami smo svjedoci koliko se često otvaraju ponistre i tko ih otvara. Valja računati i da ih je jedan broj popisan, a da stvarno tu ne stanuju. Bojeći se poreza na nekretnine ili čega već. Možda ih zapravo nema više od 500. Možda će im Banovina pomoći. Neka sredstva se ipak kotrljaju po računima države i Grada Splita. Spomenička renta, novac od ulaznica zagrebačkih Dioklecijanovih podruma...

Gradska uprava ne odgovara na što je potrošeno više od 2 milijuna eura
Da, vlasnik stoluje u Zagrebu i Dioklecijanovi podrumi su dani Gradu Splitu na upravljanje 2019. godine kako bi se brinuo o njima, ali i o drugim kulturnim dobrima. Ulaznice u Podrume naplaćuje Muzej grada Splita. Ljubazna ravnateljica MGS-a Branka Brekalo hitro nam je odgovorila o kojoj sumi se radi.
Prema Vašem traženju šaljem prihode i rashode Muzeja grada Splita za 2019. i 2020. godini na aktivnosti Podrumi:
Prihod: 10.801.939,43 kn
Rashod: 1.359.561,66 kn
Povrat Gradu: 9.442.377,77 kn
U 2020. godini zbog epidemije prihodi su znatno smanjeni.
Uprihodili smo od ulaznica u Podrume i uplatili Gradu 1.231.408,90 kn.
Rashodi su bili neznatno niži od prihoda.
Točne podatke za 2021. godinu imat ćemo nakon 31.1.2022. godine, okvirne na kraju prosinca 2021. godine.
Znači u dvije godine sigurno više od 2 milijuna eura. Pitali smo gradsku upravu na što je novac potrošen, ali nismo dobili odgovor. Nikakav odgovor. Upravo onako kako se i odnose prema stanovnicima Dioklecijanove palače. Od muke im samo predstoji izvoditi performanse ne bi li se što pokrenulo. Kao što je to prije neki dan učinio Baldo Đanović u vrtu Dominisove ulice.
"A što Grad radi? Postavlja ograde oko kuća kao da smo kužni i pravda se da nemaju predviđena sredstva"
Žarka Matijevića, stanara Palače i predsjednika Vijeća gradskog kotara Grad, pitali smo što očekuje od gradske uprave vezano za probleme s kojima se suočavaju stanovnici Dioklecijanove palače?
- To je bar lako – da rade svoj posao! Njihov prvi posao je saslušati stanare i kad od njih dobiju osmišljene i konkretne prijedloge ili zahtjeve, moraju odgovoriti, ne mogu ih ignorirati. Ako je odgovor negativan, uz njega treba biti debela argumentacija. Ako je pozitivan, uz njega treba biti navedeno tko je odgovoran za ispunjenje zahtjeva, u kojem roku će to napraviti i kakve su sankcije ili nagrade predviđene po završetku. Dobar primjer ovakve bahatosti gradske uprave je izrada Odluke o komunalnom redu ili odlučivanje o korištenju javnih površina, a da u tijelu koje to odlučuje nema legitimnog predstavnika stanara kotara na čijem prostoru je ta površina.
Njihov drugi posao je da budu stručni. Nemaju prava tražiti od stanara rješenja za koja je potrebna stručnost. Na primjer: gradska uprava zatraži suglasnost Vijeća kotara da nenamjenski koristi neku javnu površinu poput Đardina. Vijeće, slušajući glas stanara oko Đardina, ne želi dati suglasnost. Grad potom traži da ti stanari ponude bolju alternativu od Đardina. Ta bolja alternativa bi trebala proisteći iz Strateškog plana razvoja grada, iz Plana upravljanja starom gradskom jezgrom i iz prijedloga lokacija koje su urbanisti, nakon stručnih studija, istraživanja i promišljanja (uz obaveznu participaciju stanara) predložili. Strateški plan se rađa decenijama, Plan upravljanja još nismo vidjeli (da ne spominjem da bi mi, predstavnici stanara morali sudjelovati u njegovoj izradi), a Urbanistički zavod je odavno ubijen da bi razni građevinski lobiji mogli neometano stvarati urbanistički kaos kojem danas svjedočimo.
Gradska uprava treba brinuti o stanarima koji se ne mogu brinuti sami o sebi
Njihov treći posao je da brinu o stanarima, naročito o onima koji ne mogu sami o sebi brinuti. A dio stanara Palače žive u izrazito lošim stambenim uvjetima, zbog čega nisu mogli prodati svoje nekretnine i napustiti Palaču. Kuće su im obilježene grozomornim tabelama koje upozoravaju na opasnost, urušavanje, otpadaju im dijelovi krovova ili fasada – životi su im, doslovno, ugroženi. A što Grad radi? Postavlja ograde oko njihovih kuća kao da su kužni i pravda se da nemaju predviđena sredstva za to, da to nije njihovo vlasništvo, da nisu nadležni oni već država, itd. A zaštita ljudskih života? Čiji je to posao?
Pita se to Matijević. Pitamo i mi. Možda Europske unije? Ona je već platila "PROJEKT SOLAR – SUNČANI VAROŠ SRETNIH STANOVNIKA revitalizacija prostora i uspostava društveno kulturnog centra u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada Splita“. Sa Udrugom stanovnika povijesne jezgre grada Splita "GET" organizirali su forum i nekoliko predavanja o aktualnim temama lokalne zajednice. Jedno od njih je bilo arhitektice Mariane Bucat "PODRUMI - KULTURNO SPLITSKO PODZEMLJE". Ona nam odgovora umjesto gradske uprave.
Na što bi se trebala koristiti sredstva prikupljena od ulaznica u Dioklecijanove podrume?
- Grad bi sredstva koja se uprihode od Podruma trebao koristiti onako kako je ugovorio s vlasnikom nekretnine, Republikom Hrvatskom, "prvenstveno u svrhu zaštite, očuvanja i obnove predmetne nekretnine, a preostala sredstva može koristiti isključivo u svrhu zaštite, očuvanja i obnove drugih kulturnih dobara na području Grada Splita". Bilo bi za očekivati da je Grad naručio valjanu snimku stanja konstrukcije i svih instalacija i onda napravio faze rekonstrukcije i obnove pa ta sredstva trošio po nekim logičnim fazama i po prioritetima - prvo ugroženiji dijelovi, složeniji zahvati u fazama kad je više sredstava na računu i slično.
Kako vidite odnos gradske uprave prema stanovnicima stare gradske jezgre?
- Čini mi se da gradska uprava, odnosno oni koji s njom upravljaju, nemaju pojma šta bi trebali i šta bi uopće mogli. Već je ova okolnost da većina stanara i drugih vlasnika i korisnika nekretnina koje su iznad Podruma, a ima ih masa, nemaju pojma o tome da su podrumi = temelji njihovih kuća, i prostor kroz koji im prolaze instalacije, dobili novog vlasnika koji živi u Zagrebu, ne znaju kakva su im prava i, još bitnije, kakve su im obveze. Oni bi u ovom slučaju trebali biti prvi i osnovni partner Gradu, a nisu.




