Sklop starih mlinica nastao u čistoj i netaknutoj prirodi, uz izvor rijeke Grab po kojem su mlinice i dobile ime. Najstarije datiraju iz 17.stoljeća, a gradile su se sve do 19. stoljeća, od kojih su neke još i danas u funkciji i dopuštaju povratak u prošlost i vidjeti kako se nekada živjelo.
Bugarinova mlinica danas je nadograđena katnica, a u njezinoj je blizini izgrađeno ribogojilište. U mlinu je šest mlinova tipa kašikara koji su i danas povremeno u funkciji.
Ćosića mlinica izgrađena je na desnoj obali rijeke Grab. Ima vodoravno položena mlinska kola tipa kašikare koja su smještena pod svodovima zgrade i kroz koje se propušta voda i pokreće kolo. Mlinica je izvorno imala 4 mlinska kola te stupu i badanj koji nisu u potpunosti sačuvani. Uz zgradu mlinice nalazi se štala za konje i katnica u kojoj je stanovao mlinar. Mlinica je danas u ruševnom stanju. Uz nju je izgrađen manji kameni most od priklesanog lokalnog kamena s četiri polukružna luka. Most i mlinica čine jedinstven sklop tradicijske arhitekture.
Ursića mlinica je manji sklop mlinica građen na jednom od izvora rijeke Grab i predstavlja najstariju od mlinica. Zbog razlika u vodostaju sastoji se od zimske i ljetne mlinice te mlinarevog stana. Tri su mlina izvorna, tipa kašikare, a dva su novija, sa željeznom konstrukcijom. Predstavlja jedinstven primjer mlinice koja se prilagođava visini vodostaja pri korištenju rada mlinskog kola.
Samardžića mlinica na rijeci Grab. Ovaj vrlo vrijedan ruralni sklop mlinica sagrađen je u XIX. stoljeću, a uz zgrade mlinice, sačinjavaju ga stambena kuća i kameni most s dva polukružna nosača. Kuće su zidane priklesanim kamenom, a dvostrešni krovovi pokriveni su kamenim pločama. Mlinovi su i danas u funkciji. U sklopu mlinica nalaze se i badnji za pranje vunenih biljaca.
Ivan Samardžić kazao nam je da se mlinarskim poslom njegova obitelj bavi već 7 generacija.
- Žito se melje na vodeni pogon, na način kako se to stoljećima radilo. Melju se ječam, pšenica, zob, kukuruz, raž, sve žitarice.
Samardžić se prisjetio starih vremena.
- Kilogram mljevenog žita prije pola stoljeća vrijedio je kao deset litara vina. Sada moraš dati 100 kilograma za 10 litara vina. Ipak, u posljednje vrijeme ljudi se sve više vraćaju izvornoj kuhinji, pa tako i ovom izvornom načinuu mljevenja. Vodeni mlin ima svoju vrijednost i to ljudi sve više prepoznaju - kazao nam je grabski mlinar.
Na kraju je pozvao čitatelje našeg portala da posjete Grab:
- Dođite u Grab i iskusite iskonsku ljepotu prirode. Naše mlinice su ostale u funkciji do današnjeg vremena, a to je u Dalmaciji velika rijetkost.
U ljepotu Graba i njegovih mlinica uvjerite se u priloženoj fotogaleriji.
