Hrvatski geološki institut objavio je izvješće u kojem je opisao kako je došlo do razornih potresa na području Petrinje, Siska i Gline.
U izvješću stoji kako su takvi rasjedi školski primjeri deformacija koje nastaju u stijeni zbog velikog naprezanja.
Zbog velike količine oslobođene energije pri kretanju tih rasjednih krila, rupture u stijenama odrazile su se i na površini terena, pa na epicentralnom području duž rasjednih linija nalazimo površinske deformacije poput pukotina u zemlji. Dodaju i kako je dio deformacija nastalih nakon potresa rezultat urušavanja podzemnih hodnika rudnika smeđeg ugljena koji su radili u prvoj polovici 20. stoljeća, a nisu adekvatno zatrpani.
Nova TV razgovarala je o uzrocima potresa s geologom Tvrtkom Korbarom.
"U Zagrebu je aktiviran reversni navlačni rasjed. Laički, Medvednica se nagurava prema Zagorju. Popuštanje trenja na tom rasjedu preko kojeg se Medvednica nagurala prema Zagorju, dovelo je do potresa", objasnio je i dodao kako je u Banovini došlo do aktiviranja rasjeda s horizontalnim kretanjem krila.
"Gdje se rasjedna krila razmiču i na dubini od 10, 11 km došlo je do popuštanja, na sjecištu dva približno okomita rasjeda koji su poznati sustav u geologiji i tektonici", rekao je.
Tlo potonulo 12 centimetara
"Prema informacijama koje imamo od kolega geodeta, dva prelaska prije i poslije potresa, tlo u Petrinji i okolici je potonulo 12 cm, a brdski dio, između Petrinje i Gline, izdigao se sedam centimetara", objasnio je Korbar i dodao da manji potresi ne bi trebali uzrokovati dodatna dizanja i spuštanja terena. Centimetarski pomaci mogući su u slučaju malo jačih potresa.
U svom izvještaju spomenuo je i rudnike, a sad je objasnio kakva je njihova veza s potresima. Oni nisu uzrok katastrofe.
"Razlog su kretanje ogromnih blokova, to su bilijarde tona stijena u podzemlju. A rudnici i urušavanje bivših rudnika su samo sekundarna lokalna pojava koja je prouzrokovana tim kretanjima krila i razmicanjem blokova na površini terena", pojasnio je.
Smatra da je na neki način, sreća u nesreći bila što je Petrinju dan prije razornog, pogodio manji potres, od 5,0 po Richteru.
"Točno. Čudi me da to nitko još nije spomenuo, Možda i je, ali nije došlo do mene. Da nije bilo onog prvog šoka, 28. prosinca, od 5 ili 5,2 stupnjeva, kako prema kojim izvorima, ljudi bi ostali u kućama. S prvim potresom su se loše kuće već rasklimale. Ljudi su se iz njih iselili i smjestili se kod obitelji, prijatelja. Da je ovaj drugi potres, ovaj razorni, bio prvi, smatram da bi bila puno veća katastrofa, i stotine, možda i tisuće ljudskih žrtava. Sreća u nesreći", zaključio je.