Početak nove turističke sezone na Jadranu ne donosi ohrabrujuće brojke. Prema službenim podacima, Hrvatska je u svibnju zabilježila pad dolaska turista za 5 posto, dok je broj noćenja pao čak za 14 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U ukupnom zbroju za prvih pet mjeseci 2025. godine, dolazaka je bilo tek 1 posto manje nego lani, no broj noćenja smanjen je za 6 posto.
Podaci sustava eVisitor pokazuju minimalan rast na nacionalnoj razini, ali su pojedine regije, osobito one dostupne automobilom na kontinentu i sjevernom Jadranu, završile u minusu. Za razliku od Hrvatske, mediteranski konkurenti poput Grčke, Italije i Španjolske bilježe blage oscilacije, bez većih odstupanja - od umjerenog rasta do blagog pada, ali bez uzbune.
Najveći udarac hrvatskom turizmu stigao je s njemačkog tržišta. U svibnju se u Hrvatskoj odmaralo gotovo upola manje njemačkih turista nego lani, a njihova prisutnost srozala se na razinu iz pandemijske 2022. godine. Prošle su godine Nijemci činili oko 30 posto svih noćenja u svibnju, dok je ove godine njihov udio pao na samo 16,5 posto.
Iako je zabilježen rast s talijanskog i američkog tržišta, što je donekle pozitivna vijest, osobito s obzirom na političke neizvjesnosti u SAD-u, ti gosti još uvijek čine premali udio u ukupnom prometu da bi mogli preokrenuti trend.
Teze o produljenju sezone, koje se godinama ponavljaju, i dalje ostaju upitne. Naime, svibanjski udio u ukupnom godišnjem prometu iznosi tek oko 6 posto, što je i dalje premalo da bi se govorilo o ravnomjernom širenju turističke potrošnje izvan glavne sezone.
Novotny: "Cijene koje nudimo nisu održive"
Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je za Net.hr preveliku izloženost hrvatskog turizma međunarodnim trendovima, ali i nesrazmjer između cijena i kvalitete usluge.
"Bilo je jasno već prošle godine da vrlo visoke cijene koje su akteri u hrvatskom turizmu sebi definirali kao ciljeve, dugoročno nisu održive. Cijene za usluge koje pružamo izrazito su visoke", upozorava Novotny, pozivajući se na podatke s konkurentskih tržišta – prije svega Grčke, ali i ostalih mediteranskih zemalja.
Dodaje i kako najnovija istraživanja u Njemačkoj pokazuju da veliki broj tamošnjih građana ove godine neće napuštati zemlju. "Njemački turisti su nama najvažniji, oni su najbrojniji. Istraživanja pokazuju da neće putovati izvan zemlje. Morat ćemo prihvatiti činjenicu da je naš turizam postao preskup. Nisu samo u pitanju apsolutne brojke i novac – ja ću platiti koliko treba ako za to dobijem ono što sam očekivao, ono što bi ja kao turist želio dobiti", tvrdi analitičar.
"Kava stoji isto, no hrana je jeftinija"
Svoja zapažanja Novotny ilustrira i nedavnim boravkom u Bavarskoj: "Prije tjedan dana bio sam u Bavarskoj poslom i prošao sam ne po autocesti nego kroz unutrašnjost Bavarske. Bio sam kod jezera Chiemsee u blizini austrijske granice. Nitko se nije kupao jer je bilo hladno, ali su ljudi došli – kampovi su bili prepuni."
Cijene su, kaže, niže nego u Hrvatskoj. "Popio sam kavu za nekih 2,20 eura, kao i u Zagrebu, no hrana je jeftinija. Ručao sam u jednom samostanu koji ima lijepu samostansku kuhinju i otvoren je za javnost. Izvrsno sam ručao za 20 eura. Tri slijeda, s čašom bezalkoholnog piva, platio sam 25 eura. To je nevjerojatno", tvrdi ekonomski stručnjak uz opasku kako je u samostanu ipak jeftinije jer nemaju poreza, no ne u tolikoj mjeri.
"Moram reći da kompletna hrvatska ponuda, odnos cijene i kvalitete, ne odgovara predodžbama njemačkih turista", zaključuje Novotny.
