Sredinom listopada od BirdLife Malta, jednog od partnera na projektu LIFE Artina, stigla je sjajna vijest da je u njihovoj zemlji viđen mladi sredozemni galeb s hrvatskim prstenom.
Pticu je 15. listopada vidio i fotografirao Mario V. Gauci, s prstenom žute boje s oznakom P8. Galeb je prstenovan kao pile na Lastovskom arhipelagu u Hrvatskoj, prije manje od četiri mjeseca, u sklopu projekta LIFE Artina.
Sredozemni galeb je rijetka i ugrožena gnijezdeća vrsta u Hrvatskoj i zbog svoje ograničene rasprostranjenosti ovdje, manje je poznata u odnosu na svog široko rasprostranjenog i brojnog srodnika, galeba klaukavca (Larus michahellis). Općenito, sredozemni galeb obitava na području Sredozemnog mora, sa svojim najbrojnijim gnijezdećim kolonijama na delti rijeke Elbe u Španjolskoj, Balearskim otocima, Algarveu, Toskanskom arhipelagu i Sardiniji. U ostatku rasprostranjenosti vrsta se gnijezdi u manjem broju.
Prava morska ptica
U Jadranskom moru gnijezde se u malom broju, a njihovo gniježđenje u Hrvatskoj prvi je put potvrđen 1996. godine. Gnijezde se na otocima unutar Lastovskog i Mljetskog arhipelaga te oko otoka Korčule i poluotoka Pelješca. Budući da imaju tendenciju mijenjanja položaja svojih kolonija za razmnožavanje između godina, teško je provesti neku vrstu zaštite. U Crvenoj knjizi ptica Hrvatske procjenjuje se da se na našim otocima gnijezdi od 60 do 70 parova. Ta se procjena temelji na podacima prikupljenim početkom stoljeća gdje je 2001. godine pronađeno 69 parova, 2005. godine 56 do 59 parova, a 2006. godine 57 parova. Tijekom LIFE Artina pronašli smo 29 do 38 parova koji se razmnožavaju na Lastovskom arhipelagu u posljednje 3 godine, što obuhvaća gotovo sve gnijezdeće parove u Hrvatskoj. Gnijezdeća populacija Hrvatske je ugrožena (EN prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode, IUCN) zbog malog gnijezdećeg broja i ograničenog područja rasprostranjenja. Globalno su ranjivi na izumiranje (VU prema IUCN) zbog smanjenja broja odraslih jedinki, dijelom zbog grabežljivaca i promjena u opskrbi hranom.
Sredozemni galeb usko je povezan s našom češćom vrstom galeba, galebom klaukavcem. Od njih se razlikuje po crvenom kljunu, tamnim očima, sivkasto zelenim nogama i svijetlosivom plaštu. U usporedbi sa galebom klaukavcem, sredozemni galeb je prava morska ptica. Naseljava obale, otoke i pučinu, a rijetko zalaze dublje u kopno. Nakon sezone razmnožavanja ostaju unutar Sredozemnog mora (uz obale Španjolske i Italije) ili migriraju na obale Maroka. Glavni izvor hrane sredozemnih galebova su ribe, sipe, rakovi, kukci, ali rijetko mogu jesti male ptice ili biljne tvari poput maslina i sjemenki. Za razliku od drugih galebova, rijetko se hrane ljudskim otpadom. Karakteristično love tako što lete nisko i sporo, s krutim udarcima krila dok vise nogama. Kada uoče svoj plijen, zarone i zgrabe ga tako što zaroni samo kljun, a ponekad i cijelu glavu. Gnijezde se na stjenovitim otocima s ograničenom vegetacijom, slično galebu klaukavcu. Kako galebovi klaukavci počinju s razmnožavanjem ranije od sredozemnog galeba te su agresivniji i brojniji, zauzimaju povoljnija mjesta za razmnožavanje. Osim toga, primijećeno je kako plijen mlade sredozemnih galebova, što dodatno umanjuje njihov uspjeh u razmnožavanju.
U sklopu LIFE Artina projekta radimo na boljem razumijevanju ekologije i biologije sredozemnog galeba i kako implementirati njihovu zaštitu. Ciljevi projekta su identificirati posebno zaštićeno područje (SPA) važno za ugrožene vrste morskih ptica u Hrvatskoj, te razumjeti, procijeniti i ublažiti glavne negativne učinke na njihove populacije. Stoga smo provodili godišnje prebrojavanje gnijezdećih parova u Lastovskom arhipelagu, pokušali ublažiti negativan utjecaj galebova klaukavaca, te prstenovali i označili brojne jedinke kako bismo razumjeli njihovo kretanje i ponašanje. Prstenovanje boja omogućuje identifikaciju različitih jedinki tijekom godina, što je od velike važnosti za dugovječne vrste. Osim malteškog promatranja mladog sredozemnog galeba u listopadu, još jedan sjajan primjer za to su dva sredozemna galeba koja su pronađena gnijezdeći se u Lastovskom arhipelagu u svibnju 2019., a koja su prstenovana kao piliće u Mljetskom arhipelagu prije više od deset godina!
Prstenovanje u boji, zajedno s GPS-označavanjem, pomaže u razumijevanju nekoliko aspekata ekologije vrste, kao što je gdje se sredozemni galeb razmnožava, gdje se hrani i kamo se kreće tijekom godine. Bolji uvid u njihova kretanja važan je za zaštitu vrsta kako bismo bolje razumjeli područja koja koriste i prijetnje s kojima se suočavaju. Neki od jedinki koje smo označili u lastovskom arhipelagu migrirali su na atlantsku obalu Maroka (oko 3 000 kilometara udaljenu), a čak smo dobili informaciju o prstenovanom sredozemnom galebu u Senegala (preko 4 000 kilometara udaljen). Ovi pronalasci pokazuju da neki od naših sredozemnih galebova migriraju puno dalje nego što smo prije mislili, poručuju iz LIFE Artina.
Nadamo se da ćemo tijekom projekta LIFE Artina, ali i u budućnosti otkriti još puno o ovim tajanstvenim galebovima! Za sada želimo galebu P8 puno sreće na jesenskoj selidbi i nadamo se da ćemo ga jednog dana ponovno vidjeti na Lastovu kao odraslu jedinku koja se razmnožava!
