Split je jutros obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta i sprječavanja zločina protiv čovječnosti u organizaciji Grada Splita, polaganjem vijenca na Židovskom groblju na Lovrincu. Vijenac je položen ispred Spomenika žrtvama fašizma i palim borcima NOR-a Židovima, a uz predstavnike Grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije i Židovske općine, događaju su nazočili i predstavnici nekoliko splitskih udruga nacionalnih manjina te nekoliko gradskih vijećnika iz Gradskog vijeća Grada Splita.
"Nadam se da će mladi čuti našu poruku"
Predsjednica Židovske općine u Splitu Ana Lebl naglasila je kako su okupljanja poput ovog i dalje brojčano skromna, no poruke mogu dobiti širi doseg upravo kroz javni prostor i medije.
"Oni koji nas čuje i primaju ove poruke su malobrojni, oni koji se okupljaju na ovakvim sjećanjima i obilježavaju ovaj dan su i dalje malobrojni. Nadajmo se da će poruke kroz medije doprijeti kroz više ušiju i više ljudi koji možda ne bi niti pomislili na ovaj dana niti na holokaust. Svjetske statistike kažu da veliki broj ljudi uopće ne zna da se holokaust uopće dogodio. Mislim da mediji svoju ulogu u sušutini mogu odrigradi veliku ulugu. Nadam se da će mladi čuti našu poruku. Trebalo bi napraviti edukaciju boljom, prihvatljivijom i zanimljivijom. Edukacija je najznačajnija, kako u školama, tako u vjerskim institucijama, a na kraju i u obiteljima. Ove godine, ipak, došlo je više ljudi nego inače, na moje ugodno iznenađenje. Nadam se da će sve više mladih biti svake godine ovdje, kako se holokaust ne bi zaboravio", kazala je Lebl.
"I mi smo u našoj domovini osjetilli žrtvu rata i boli"
Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban poručio je kako se i danas, desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, čovječanstvo suočava s istim pitanjima – koliko smo doista naučili.
"Teško je naći pravi riječi kada čovjek čovjeku čini zlo. Tehnološki smo otišli puno koraka unaprijed, ali je pitanje jesmo li moralno otišli malo dalje od tih dana. Kao da tapkamo na mjestu, ili se možda vraćamo unatrag. Slušamo vijesti iz područja cijelog svijeta, i vidimo da i dalje ima ljudi koji čovjeka ne priznaju za brata, za biće od Boga. U tom segmetu nismo puno naučili i zato je važno obilježavanje ovih dana. Važno je da mladi kroz ova obilježavanja shvate, da je čovjek i dalje unatrag na mjestu gdje je bio unatrag 80 godina. I mi smo u našoj domovini osjetilli žrtvu rata i boli. Moramo mladim ljudima pokazivati ovo, moramo imati ono nešto što je u čovjeku. Čovjek čovjeku ne može i ne smije činiti štetu", rekao je Boban.
"Educirajte se, gledaje filmove, čitajte knjige"
Predsjednik Gradskog vijeća i izaslanik Grada Splita Igor Stanišić upozorio je da se svijet ponovno suočava s atmosferom podjela i rastuće netolerancije, te da je sjećanje na holokaust važno upravo kao upozorenje.
"Nažalost, danas se prisjećamo najmračnijeg razdoblja u ljudskoj povijesti, razdoblja za koje smo se nadali da je zauvijek iza nas. Razdoblja koja danas gledamo s čuđenjem da su ljudi spremni drugima čini zlo samo zato što su oni druge vjere i druge nacionalnosti. Uvijek sam smatrao da je to daleko iza nas, ali sada ne mogu ne biti zabrinut kada vidim što se diljem svijeta događa svakodnevno na raznim lokacijama, gdje se osjeća jedna atsmofera da se zakuhvala sve ponovno. Važno je obilježavati današnji, važno se prisjećati svih nevinih žrtava što su stradali u holokaustu, važno se sijećati svih ostalih žrtava kako se nikad ništa slično ne bi dogodilo i ponovi. Zabrinjava da su mladi danas netoleratniji u kolunikaciji i dijalogu, nego što su to bile starije generacije. Njima šaljem poruku: educirajte se, gledaje filmove i naučite što se događalo, čitajte knjige, naučite što se događalo u holokaustu i raznim ratovima jer je rat jedno veliko zlo i poraz ljudske civilzacije. Današnjim danim šaljem nadu da se nikad više ništa slično neće ponovit", naglasio je Stanišić.
Što je holokaust i što se događalo
Holokaust je sustavni progon i masovno ubijanje Židova tijekom Drugog svjetskog rata koje je provodio nacistički režim i njegovi suradnici. U holokaustu je ubijeno oko šest milijuna Židova, a mete progona bili su i Romi, osobe s invaliditetom, politički protivnici te druge skupine. Žrtve su izolirane i obilježavane, zatvarane u geta, potom deportirane u logore i na prisilni rad. U koncentracijskim i logorima smrti provodila su se masovna pogubljenja, izgladnjivanje i sustavno organizirana ubojstva. Nadodajmo na kraju da sjećanje na holokaust upozorava koliko brzo mržnja i netolerancija mogu dovesti do zločina protiv čovječnosti.
