U ugodnom ambijentu dvorišta Knjižnice „Dalmatina“ u četvrtak, 1. kolovoza, u organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića i Splitskog ljeta održan je zanimljiv i dobro posjećen razgovor s povodom - „Raspjevani Split u doba Ive Tijardovića“.
Razgovor u kojem su sudjelovali muzikologinje dr. sc. Mirjana Siriščević i dr. sc. Sara Dodig Baučić, povjesničar umjetnosti i muzikolog dr. sc. Joško Belamarić, osmišljen je i moderiran od strane Željka Rogošića, dobrog poznavatelja lika i djela velikog Ive Tijardovića. Ravnateljica Knjižnice Grozdana Ribičić u pozdravnoj riječi istakla je potrebu za organizacijom ovakvog razgovora i u sklopu Splitskog ljeta, posebno nakon svibanjske promocije knjige memoara Ive Tijardovića, priređivača i urednika Marina Kuzmića, u izdanju Gradske knjižnice Marka Marulića na kojoj je promovirana ideja o proglašenju 2025. godine „Godinom Ive Tijardovića“ povodom 130. obljetnice njegova rođenja te 100. rođendana njegove najpoznatije operete „Mala Floramye“.
No, sudionici i svi prisutni posjetitelji te su večeri dobili nove i dobre vijesti od Herci Ganze i intendanta Vicka Bilandžića da je gradonačelnik Splita Ivica Puljak podržao tu inicijativu i dodao da naredna godina bude „Godina Ive Tijardovića i Jakova Gotovca“, dvojice velikih splitskih i hrvatskih skladatelja, koji su u Splitu rođeni iste godine 1895., a što je publika s oduševljenjem primila.
Svi sudionici ovog razgovora istaknuli su značaj Splita kao doista raspjevanog grada između dva svjetska rata. Naš je grad doista bio raspjevani grad, u kojem se pjevalo i muziciralo na svakom kantunu i u svakoj prilici. U Splitu se od početka 20. stoljeća, pa i kroz vrijeme koje je bilo u fokusu interesa govornika u razgovoru, moglo čuti i spontano pjevanje pučkih pjevača, bratovština i klapa, od tradicionalnih crkvenih napjeva do modernih ljubavnih balada, uz njih i raznovrsni plesni ritmovi.
Pjevali su amateri profesionalnih dosega Splitskog kazališnog društva i društva Opere i operete koje je vodio Ivo Tijardović, pjevali su članovi nekoliko vrhunskih splitskih pjevačkih zborova, od kojih je najpoznatiji i najugledniji pjevački zbor „Zvonimir“ osnovan još 1893. godine, kojeg su vodili i njime dirigirali i Josip Hatze i Boris Papandopulo, dok su Jakov Gotovac i Boris Papandopulo za taj zbor skladali svoja velika djela, poput Gotovčeva „Koleda“ i Papandopulove „Muke Gospodina našeg“, o čemu je posebno inspirativno govorila dr. sc. Sara Dodig Baučić. Josip Hatze je osnovao i uspješni pjevački zbor „Guslar“.
Ali je veliki Hatzeov doprinos splitskom solo pjevanju te o posebnom mjestu Josipu Hatzeu u hrvatskoj glazbenoj tradiciji kao predvodniku hrvatske glazbene Moderne te njegovoj bliskoj glazbenoj suradnji sa svojim učenikom Ivom Tijardovićem, ilustrativno i nadahnuto govorila dr. sc. Mirjana Siriščević. Ona je naglasila da se bez doprinosa Josipa Hatzea, ne može dobro razumjeti ni stvaralaštvo Jakova Gotovca i Ive Tijardovića, pa ni popularnost Tijardovićevih opereta koncem 20-tih godina. Ali, ni veliki uspjeh Gotovčeve opere „Morana“ koju je 1933. godine postavio Ivo Tijardović, i to kao redatelj, scenograf i kostimograf.
Dr. sc. Sara Dodig Baučić naglasila je sve bitne karakteristike Papandopulovog skladateljskog i dirigentskog rada u Splitu. Posebno je obrazlažila fenomen kontinuiteta iznenađenja u njegovim djelima. Dr. sc. Joško Belamarić je predstavio Tijardovićev nedovoljno poznati ili za mnoge prisutne potpuno nepoznati slikarski i ilustratorski opus koji je jako utjecao na formiranje Tijardovićevih glazbenih afiniteta i opusa. Tako je publika mogla vidjeti Tijardovićeve sjajne ilustracije rađene za istaknute bečke modne časopise, potom naslovne stranice brojnih partitura mnogih skladatelja sa slavenskog juga koji su se školovali ili radili u Beču ili su se našli u tisku kod bečkog izdavača, Dubrovčanina Obuljena, u njegovoj poznatoj ediciji „Edition Slave“. Među njima su i Tijardovićeve ilustracije skladbi njegovih prijatelja Josipa Hatzea i Jakova Gotovca.
Dr. sc. Joško Belamarić je govorio i pokazao Tijardovićeve ilustracije „Edition Čaklović“ iz Zagreba, početkom 20-tih godina 20. stoljeća u kojoj Tijardović prezentira suvremenu modu, vojne uniforme, međunarodne plesove. Osobito vrijednim Joško Belamarić je istaknuo Tijardovićeve macchiette.
Uspjehu i ugođaju cijele ove večeri posebno je doprinio Gradski zbor „Brodosplita“, koji je pod ravnanjem maestra Vlade Sunka, s osobitim afinitetom otpjevao skladbe trojice autora – Hatzea, Tijardovića i Gotovca. Gradski zbor „Brodosplit“ je izveo tri „Splitske serenade“ Josipa Hatzea, portpouri iz operete „Spli'ski akvarel“ Ive Tijardovića i treći stavak „Koleda“, pod naslovom „Koledari u kući“ Jakova Gotovca. Prisutni gledatelji za zanimanjem i oduševljenjem su pratili ovaj program i razgovor s povodom, a uz čestitke organizatoru Gradskoj knjižnici Marka Marulića, poželjeli su još ovakvih razgovora i susreta.
Ovaj kulturni događaj uklopljen je u program 70. Splitskog ljeta te je dio projekta pod nazivom „Dalmatina Srid Svita“ koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
