Fina je 18. travnja ove godine prestala provoditi ovrhe na temelju dopune Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, a Vlada je produljila taj rok do 18. listopada. Dužnike čeka 319 tisuća ovrha, a vjerovnici potražuju 16 milijardi kuna. Gotovo polovina svih dužnika ima dug manji od 10 tisuća kuna.
Od 19. listopada FINA nastavlja s provođenjem ovrha. Očekuje se da će u blokadi biti više od 230 tisuća građana. Mnogi građani niti ne znaju da dug postoji. Saznaju to tek kad im je račun blokiran. Takvo neugodno iskustvo imali su mnogi, pa i profesor Ljubo Jurčić.
- Meni se dogodila ovrha na jedan prostor u kojem ne stanujem. Iako imaju registriranu adresu gdje stanujem i u poreznoj upravi i u komunalnom poduzeću, oni su slali ovrhu na adresu gdje ja ne stanujem, za troškove od pričuve. Ja te fakture nisam dobio, a firma koja je to radila je došla do moje adrese i još je to naplatila 100 kuna. Takve stvari su nedopustive, Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, piše HRT.
Nedopustivo je što se posljednjih šest mjeseci, dok je postojao moratorij na ovrhe, nije ništa poduzelo na izmjeni ovršnog zakona i suzbijanju rasta broja ovršenih, ističu u udruzi Blokirani. Jer, mnogi su u dugove zapali jer su ostali bez posla, pali su im prihodi ili su se razboljeli.
- Svi oni pozitivni učinci, a to je redovito plaćanje režija, sada će se anulirati pa više vjerovnici neće dobivati tekuća sredstva koja su dobivali, već će novci ići isključivo onom vjerovniku koji je prvi u sistemu naplate, naglašava Sarajko Baksa, udruga Blokirani.
Prema Fini jedan dužnik u prosjeku ima pet ovrha. Za ovrhu je spremno 174 tisuće ovršnih predmeta. U Hrvatskoj udruzi banaka ne očekuju porast broja blokiranih kada se za tjedan dana počnu provoditi ovrhe.
- Radi se negdje o 40 tisuća građana čije ovrhe čekaju. Problem je što imaju tri do četiri ovrhe, pa će vjerojatno doći do porasta ovršenih na 160-170 tisuća, a to je sličan ili identičan broj onome do prošle godine. Dakle, nije još došlo do porasta ovrha istaknuo je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.
Većina dužnika svjesna je činjenice da dugovanja moraju platiti, ali mnogi se ne mire s činjenicom da za troškove ovršnog postupka moraju platiti višestruko veće iznose od iznosa duga.
- Mi smo došli u sivu zonu gdje ne možemo više spasiti društveni trošak, samo je pitanje da li će taj trošak biti prebačen na vjerovnika ili dužnika, govori Jurčić za HRT.
- Ne pokreću odvjetnici te postupke već ovrhovoditelji i vjerovnici, postavlja se pitanje zašto neki vjerovnici angažiraju kompletni pravosudni sustav za dugove od 30, 50 kuna. Imamo masu dugova koji nisu u rangu do 100 kuna nego više, a tamo pak nije pitanje troškova jer po svim analizama koje fina daje, troškovi čine 0,8, odnosno manje od jedan posto od Ukupnog duga na blokadama, naglašava Mićo Ljubenko, odvjetnik.
Većina duguje manje od 10 tisuća kuna
U vrijeme blokada ovrha bilo je nužno napraviti strukturu dužnika, smatraju stručnjaci. Prije svega moralo bi se znati je li ovršeni zaposlen ili nije, njegova starosna dob, vrijednost imovine te zbog čega je nastao dug. Tek tada nećemo imati situacije u kojima primjerice blokirani građani zarađuju od iznajmljivanja nekretnine, ili i dalje uspješno posluju registrirani na treću osobu.
- To je grijeh nečinjenja. Mi smo pustili da se rješava na spontan način koji će imati puno veće troškove nego da se rješava organizirano, govori Jurčić.
Najveći broj dužnika pod ovrhom duguje manje od 10 tisuća kuna. Takvih je 109 tisuća, što je 46 posto svih blokiranih građana. No, i zbog malih iznosa dugovanja može biti ovršena i nekretnina.
- Prilikom svih ugovaranja s klijentom, ugovaraju se razni instrumenti osiguranja od kojih je ovrha nad nekretninom samo jedan od njih. Kada dođe do problema, do naplate kredita, klijeti sjedaju s bankom, ako nema rješenja, aktiviraju se instrumenti naplate. Na kraju se ide na ovrhu nekretnine. Samo je pet posto naplaćenih stambenih kredita naplaćeno ovrhom, istaknuo je Adrović.
- Ja bih savjetovao bankama da poboljšaju odnos s klijentima. Često se zbog malih novaca naplaćuju ovrhe, naglašava Zoran Balija, savjetnik za financije.
Problem je i prodaja duga agencijama za naplatu potraživanja. Tek tada nastaje kaos jer dužnici ne znaju kome duguju, koliki je dug i gdje mogu uložiti prigovor.
- Vi morate minimalno znati kome ste dužni, a ako ne znate i to je rješivo, treba malo volje i razgovora sa strukom., govori Ljubenko.
Iz Ministarstva pak pravosuđa najavljuju nova pravila nakon ponovnog aktiviranja ovrha. S prisilnom naplatom duga trebalo bi ići u tri vala; 19. listopada, 2. studenog i 20.siječnja, u razmacima od po dva mjeseca kako su ovrhe pristizale. No, to je samo preporuka javnim bilježnicima, a ne obveza. Resorni ministar najavljuje hitnu izmjenu aktualnog Ovršnog zakona.
U provođenju ovrha, slažu se svi, nužna je transparentnost postupka, jeftiniji i brži sustav ovrha, ali i financijska disciplina građana pod ovrhom. Jer, dio građana unatoč krizi, uz krajnje financijske napore, redovito podmiruju financijske obveze.
