Po prvi puta u svojoj 62. godišnjoj povijesti Festivalski barjak zavijoriti će se u srcu Europe, u samom središtu EU parlamenta u Strasbourgu.
Ponukani željom da se kulturna baština i glazbena povijest koju Splitski festival njeguje kroz desetljeća postojanja na neki način sačuva, gospođa Željana Zovko potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a i članica Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) organizirala je okrugli stol u Europskom parlamentu u Strasbourgu na temu Splitskog festivala pod nazivom:
„SPLITSKI FESTIVAL: SIMBOL DALMATINSKE TRADICIJE I HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE“
Za brojne pozvane europarlamentarce o Splitskom festivalu, njegovom značaju kroz povijest, današnjoj ulozi te nematerijalnoj kulturnoj vrijednosti i značaju za Republiku Hrvatsku, a samim time i EU, temu su predstavili:
- Željana Zovko - Potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a i članica Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT)
- Mariya Gabriel - Povjerenica EK za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade
- Michaela Šojdrova – Potpredsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) EU
- Tomislav Mrduljaš – Direktor Splitskog festivala, skladatelj i producent
- Aljoša Bašić – Izvršni direktor Splitskog festivala
- Goran Karan – Renomirani glazbenik – kantautor
- Ivo Amulić – Renomirani glazbenik
- Joško Čagalj Jole – Renomirani glazbenik
PLAN I PLEMENITA SVRHA POSJETE:
"Izaslanstvo Splitskog festivala je svojim dolaskom u Europski parlament, uz pomoć i angažman zastupnice Željane Zovko, željela potaknuti kontekst očuvanja Splitskog festivala i važnosti promicanja hrvatske glazbe.
Sa svojom 62. godišnjom baštinom koju njeguje, Splitski festival ponosno ističe svoju kandidaturu za priznavanjem statusa nematerijalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj.
Ove jasne i značajne poruke emitirane iz „srca“ Europe, iz Europskog parlamenta, bi, kako se svi okupljeni ovog okruglog stola nadaju, predstavljale snažan zamašnjak u nastavku procesa priznanja i zaštite.
Tradicija, znanje, vještina, kreativnost, ljepota, raznolikost, kontinuitet, prijenos s generacije na generaciju, ponos, osjećaj identiteta, poštovanje, uključivost, razumijevanje, zajednica, dijalog, komunikacija s ljudima i, povrh svega, ljubav prema glazbi složeni su fenomeni nematerijalne kulturne baštine, a upravo sve nabrojano Splitski festival, kroz brojne glazbenike i pjesme koje je iznjedrio, nosi duboko u svojoj nutrini, od osnutka pa sve do današnjih dana. U ovim složenim globalizacijskim vremenima, želja svih okupljenih na današnjem sastanku je zaštiti ovom inicijativom sam Splitski festival i dati mu na značaju koji zaslužuje kako bi mu osigurali svijetlu budućnost.
Sam Splitski festival je svakako jedna od najvažnijih manifestacija grada Splita uopće, koji je kroz šezdesetgodišnju povijest postao važan i neizostavan glazbeni „timbar“ hrvatske kulturne baštine. Kao etablirana kulturna manifestacija svojom prepoznatljivošću dostojno i uzvišeno prezentira glazbenu kulturu kroz svoje festivalske uspješnice širom domovine, regije i svijeta. Svojom tradicijom ostavlja neizbrisiv trag u glazbenoj sceni kroz desetljeća postojanja, kao svojevrsni čuvar glazbene kulturne baštine ovog podneblja prepoznat je kao jedan od najvažnijih simbola grada Splita, Dalmacije i Republike Hrvatske.
Svojim glazbenim uspješnicama desetljećima je Splitski festival stvarao ikone hrvatske glazbene scene. Brojne pjesme proniknule su u samu srž hrvatskog entiteta i hrvatske kulture, ostavljajući neizbrisiv trag novim naraštajima, a vječni i neponovljivi Oliver ostao je svevremenski pečat Splitskog festivala, hrvatska glazbena legenda, koja je rasla u visine skupa sa Splitskim festivalom; njegov Galeb, nezvanična himna svih ljudi koji su zaljubljeni u naše more, nebo, domovinu, ostat će svijetlo budućim generacijama na slavne dane, čuvajući spomen na glazbenu baštinu festivala kojom se dičimo.
Od začetka hrvatske misli, hrvatskog preporoda, prvih Budnica i Davorija, pa sve do danas povezani smo zvukom i pjesmom na nekoliko razina; od prvog plača, pa sve do onih pjesama koje su nam davale snagu kada nam je bilo najteže, u Domovinskom ratu. Hrvatski, napose dalmatinski glazbeni izričaj oduvijek je u sebi nosio „ono nešto“ što domaćem „čoviku“ i „čovjeku“ dozove osjećaj pripadnosti tlu kojeg živimo, a to je u konačnici uz obitelj esencija i smisao samog postojanja.
Svjesni situacije u kojoj se trenutno naše društvo nalazi ugroženo pandemijom i ratnim događanjima u okruženju, pored životnog i zdravstvenog rizika kroz razne vidove društvene, socijalne i ekonomske ugroze naših života, uvjereni smo da upravo glazba nudi optimizam, nadu i vjeru u bolje sutra, za koje smo svi uvjereni da je nadomak nas.
Upravo iz svega prethodno navedenog, generalni stav okupljenih na današnjem okruglom stolu u srcu EU jest zajedničko uvjerenje u opravdanost ove „misije“ uz zajedničku nadu u uspjeh zaštite Splitskog festivala kao nematerijalne kulturne baštine na dar budućim generacijama ne samo Republike Hrvatske nego i cijele EU.
Vrhunska atmosfera ispunjena pozitivnim emocijama koja je vladala cijelo vrijeme trajanja ovog događanja kulminirala je spontanom pjesmom renomiranih glazbenika, koju su vrlo brzo prihvatili svi okupljeni europarlamentarci te uzvanici, dajući poseban doživljaj samoj završnici današnjeg okupljanja u srcu EU.
PODIGNUT FESTIVALSKI BARJAK
Po završetku okruglog stola, izaslanstvo Splitskog festivala predvođeno gospođom Željanom Zovko potpredsjednicom Kluba zastupnika EPP-a i članicom Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT), simbolički je po prvi puta podiglo festivalski barjak, u prisustvu dragih uzvanika, glazbenika i gostiju Europskog parlamenta, najavljujući skora festivalska događanja u Splitu te novu lijepu budućnost čuvenog Splitskog festivala koji će u buduće, nakon današnjeg događanja, biti posebno i brižno čuvan kao jedna od vrijednosti bogate kulturne i jezične raznolikosti cjelokupne Europske unije", stoji u priopćenju.
