Utorak je donio stabilno vrijeme cijeloj zemlji, a u popodnevnim satima bilo je promjenjive naoblake.
Dan je obilježila slaba do umjerena bura, koja je predvečer imala pojačane udare.
Cijelog dana je bilo iznadprosječno toplo, a najviše temperature su u Hrvatskoj bile od 18 do 25 Celzijevih stupnjeva. Iznimno toplo za ovaj dio godine bilo je i u Dalmaciji, gdje su temperature ponegdje dosezale do 23 Celzijeva stupnja.
Sve to doprinosi grijanju mora, čija je površinska temperatura danas bila u Splitu do 15 stupnjeva. U večernjim satima u Dalmaciji puše umjerena bura, ponegdje s pojačanim do jakim udarima.
Za razliku od uobičajene, večerašnja bura ima fenski učinak. To znači da su temperature znatno više u odnosu na normalne vrijednosti za večernje sate.
Primjerice, u Sinju je u 22 sata izmjereno 17 Celzijevih stupnjeva, što je šest stupnjeva više nego sinoć u isto vrijeme. Najviša temperatura se mjeri u Stobreču, gdje je ravno 20 stupnjeva.
Na istoku Splita je 19, a na krajnjem zapadu je nešto svježijih 17 Celzijevih stupnjeva.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
