Predsjednica Gradskog kotara Grad, Lara Arapović Bonačić, oglasila se na temu kosirića uz zidove Dioklecijanove palače.
“- Jednom je u avionu pokraj mene sjedio jedan gospodin koji me pitao jesam li ja onaj arhitekt Kovačić. Odgovorio sam da jesam. Dotad su me svi hvalili. No, on mi je rekao ‘znaš li da radiš liše kuće, da je prokleta svaka kuća koja vrapcu nije ostavila prostor’. Otad uvijek ostavljam prostor za ptice.”
Ponavlja se priča od lani sa sjevernom zidino. Taman kad kosiri imaju mlade, dižu se skele i začepljivaju im se rupe, čak i stavljaju bodlje! Te životinje dolaze tu stotinama godina, a zidine također stoje tu stotinama godina, nisu propale radi njihovih gnijezda", napisala je Arapović Bonačić u Facebook grupi Get Getanima.
Takvo što oštro nam je demantirao splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević.
"Ne znam kome bi palo na pamet zatvarati ulaze pticama. Nevjerojatna mi je konstatacija da je netko zazidao ili zatvorio mlade ptiće, kosiri se gnijezde ljeti. Ove ptice se letenjem uz zid prirodnu ponašaju", kazao je Ivošević.
"Čiope su tek nedavno stigle u Split i ovo što se vidi na snimkama je prirodni proces traženja mjesta za gniježđenja odnosno prigodne rupe za isto. Svi radovi na sanaciji zidina završeni su prije nego su čiope uopće stigle u Split.
Tek po pronalasku adekvatnog gnijezda slijedi lijeganje jaja, a izlijeganje prvih ptića se očekuje tek u srpnju, krajem istog mjeseca ih čeka prvi let, a već u kolovozu lete nazad za Afriku.
O zlonamjernosti pojedinaca koji plasiraju ovakve morbidne laži najbolje govori činjenica da su kao dokaz zazidanih ptića snimili ponašanje čiopa na dijelu zida Dioklecijanove palače koji uopće nije bio predmet radova sanacije koja je nedavno dovršena", poručio je Ivošević na Facebooku.
Piljak, bjelogrli (Delichon urbica) je ptica selica iz porodice lastavica (Hirundinidae), reda vrapčarki (Passeriformes). Duga je do 13 cm; odozgo plavocrna, a donji dio tijela i trtica uočljivo su bijeli. Rep je plitko rašljast. Hrani se sitnim kukcima.
Piljak se gnijezdi u čitavoj Europi i velikom dijelu Azije. Opisane su tri podvrste, od kojih najveći dio Europe nastanjuje nominalna, dok se na jugu gnijezdi podvrsta D. u. meridionale. Prirodno se gnijezdi na okomitim stijenama (u priobalju), no danas mnogo češće na zgradama u selima i gradovima. Čest je neželjen gost zbog buke i izmeta.
U Hrvatskoj se gnijezdi od kasnog proljeća do rujna. Za razliku od lastavica, piljci svoje gnijezdo smještaju s vanjske strane zgrada, ispod nadstrešnice ili krova. Grade kuglasto gnijezdo od blata, a ulaz je kroz mali otvor na vrhu jedne strane. U jednoj sezoni može imati 2 legla. U leglu je najčešće 3 – 5 jaja. Inkubacija jaja prosječno traje 14 – 16 dana. Mlade othranjuju oba roditelja, kojima treba oko 15 dana do izlijetanja iz gnijezda. Nakon godinu dana, mladi postaju spolno zreli.
Ljeti živi u Europi te u središnjoj i istočnoj Aziji, a zimi u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji.
