Povodom 25. godišnjice svjetske promocije hrvatske maritimne baštine na Filozofskom fakultetu u Splitu održat će se izložba „Falkuša - nasljeđe za budućnost“, u srijedu 05. lipnja u s početkom u 17 sati. Autori izložbe su Ivo Pervan, Velimir Salamon i Joško Božanić.
Izložbu fotografija pratit će svečano otkrivanje broda falkuše i performans Ala Falka koji će uključiti sudjelovanje djece i mladih iz osnovnih i srednjih škola uz simulaciju izgradnje broda, kao zaloga za budućnost i očuvanja tradicijskih vrijednosti i maritimne baštine.
Predviđena je kratka uvodna riječ rektora prof. dr.sc. Dragana Ljutića, dekanice Filozofskog fakulteta izv. prof. dr.sc. Glorie Vickov, dogradonačelnice grada Splita Jelene Hrgović Tomaš i župana Županije splitsko-dalmatinske Blaženka Bobana. Program će ukupno trajati 1 sat i kulminirat će podizanjem jedra falkuše čime se simbolično preuzima nasljeđe i punim jedrima plovi prema budućnosti.
“GAJETA FALKUŠA NASLJEĐE ZA BUDUĆNOST” (Joško Božanić)
Povijesni okvir
Priča o falkuši više je nego priča o jednom tipu ribarskoga broda spašenog u posljednji tren od zaborava. To je priča o jednom insularnom svijetu najudaljenijeg nastanjenog hrvatskog otoka Visa. To je priča o kolektivnoj memoriji sačuvanoj usmenom predajom jednog otoka koji čuva svoju kulturnu posebnost, ali u isto vrijeme pripada univerzumu mediteranske maritimne kulture.
Falkuša kao tip ribarskoga broda dolazi vjerojatno iz antičke grčke tradicije o čemu svjedoči i njen naziv falkuša od grč. falkes = ograda, a u grčkom iz arapskog halka = prsten, što se odnosi na montabilnu ogradu (falke) koja se može postaviti na bokove broda radi zaštite od valova i skinuti da bi brod bio niži prilikom ribolova. Riječ gajeta nastala je prema talijanskom gradu Gaeta na obali Tirenskoga mora, a ime grada prema imenu dadilje trojanskog junaka Eneje, utemeljitelja Rima, koji je svoju dojilju Kaietu poveo na put Mediteranom poslije pada Troje,. Kaieta, kako pjeva Vergilije u epu Eneida, umire na žalu gdje će joj biti grob, a grad koji tu nastaje nosi njeno ime Gaeta. Ti podaci govore o velikoj starini ovog tipa broda poznatog na Mediteranu od grčkih otoka (Kreta), talijanskih (Sicilija) do Španjolske (Palamòs) i Portugala (jedna se nalazi u Pomorskom muzeju u Lisabonu). Na Jadranu gajete falkuše su gradili korčulanski brodograditelji isključivo za komiške ribare, a falci za te brodove gradili su se u Komiži.
Svjetska promocija hrvatske maritimne baštine
Gajeta falkuša “Comeza-Lisboa” predstavljala je Hrvatsku na svjetskoj izložbi EXPO 98 – OS OCEANOS, UM PATRIMÓNIO PARA O FUTURO u Lisabonu, 1998. Ostvario se dugo sanjani san o plovidbi. Napokon se dogodilo čudo, dogodila se plovidba jedne male crne barke, rođene iz pepela žrtvovanog broad u Komiži, na najvećoj svjetskoj izložbi u povijesti gdje će predstaviti jednu malu jadransku zemlju upravo izašlu iz krvavog rata. Zaplovila je falkuša “Comeza-Lisboa” na velikoj paradi brodova u prijestolnici Portugala u čast najvećeg luzitanskog pjesnika, portugalskog barda Luis Vaz de Camõesa. Zaplovila crna barka žutom rijekom Tejo upravljana vještom rukom kapetana Jadrana Gamulina. Poletjela ova crna pučinska ptica Jadrana ravno sa stola, s papira, s crteža brodskog arhitekta doktora
