Vlasnik i izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg 7. siječnja 2025. objavio je video u kojem, među ostalim, govori da od siječnja ove godine Meta u SAD-u ukida Third party fact-checking program kojemu je cilj bio suzbijanje dezinformacija na Facebooku i Instagramu te “prelazi na model bilješki zajednice (Community Notes model)”.
Tim povodom prenosimo izjave Ane Brakus, direktorice udruge Faktograf, Angie Holan, direktorice Međunarodne mreže organizacija za provjeru činjenične točnosti (IFCN) te izjavu Europske mreže organizacija za provjeru činjenične točnosti (EFCSN-a).
U videu u kojem objašnjava logiku koja stoji iza ovog poteza, Mark Zuckerberg navodi kako su nedavni predsjednički izbori u SAD-u kulturna prijelomna točka. Odluku koju je donosio stoga primarno treba promatrati kroz tu prizmu. Prema mojem mišljenju, izrazi i način na koji obrazlaže odluku o ukidanju fact-checking programa na svojim platformama u potpunosti je prilagodio nadolazećem predsjedniku Donaldu Trumpu.
Rad fact-checkera ni u jednom trenutku nije predstavljao cenzuru. Organizacije poput Faktografa, držeći se profesionalnih stanadarda, u svojim su člancima davale dodatni kontekst informacijama koje su kružile Metinim platorfmama, a odluke o tome koji će sadržaj uklanjati, i na koje načine će ga regulirati, uvijek je i isključivo donosila jedino Meta. Koliko je nama poznato, sadržaj se nikad nije uklanjao samo zato što su fact checkeri provjeravali je li točan.
Zbog uvjerenja da netočne informacije najveći broj ljudi ne dijeli namjerno, već je u potrazi za točnim i korisnim informacijama, odlučili smo se na suradnju s Metom. To je često za nas značilo izloženost brutalnim kampanjama maltretiranja, prijetnjama smrću i nasiljem, konstantnim vrijeđanjem naših novinarki i novinara. S obzirom na način na koji je Mark Zuckerberg obrazložio svoju odluku, sada očekujemo novi val takvog ponašanja.
No, važno je za sada razumjeti, da se ova odluka u ovom trenutku odnosi na SAD. Što će se i kako događati u ostatku svijeta, a posebno u EU, u ovom trenutku nije jasno. Meta je, kao i druge velike online platforme, podložna određenim regulacijama za koje se nadamo da će nastaviti štititi integritet informacija u europskom javnom prostoru. No, želim istaknuti da je Faktograf.hr radio i prije nego se pridružio Metinom fact-checking programu te da će nastaviti raditi i ako Meta odluči program u potpunosti ukinuti jer duboko vjerujemo da gradani imaju pravo na činjenično točne informacije.
Poruke koje posljednjih dana šire Elon Musk i Zuckerberg pokazuju da je faza napada na medije urodila plodom te se sve otvorenije počinju ugrožavati demokratske procedure i izborni procesi diljem svijeta. S obzirom na političku situaciju u SAD-u, Zuckerberg je donio prije svega poslovnu odluku za kratkoročni profit svoje kompanije. Šteta što je korist za sve one koji se na tim platformama informiraju obrnuto proporcionalna. Upravo zbog toga je važno da europske institucije inzistiraju na provođenju zakona koji vrijede u EU i da ne dopuste američkim big tech monopolima da rade što hoće u našem digitalnom prostoru.
Faktograf, dakle, nastavlja s radom. Pratit nas možete već večeras jer ćemo uživo provjeravati točnost tvrdnji u HRT-ovoj debati pred predsjedničke izbore.
Ana Brakus, izvršna direktorica udruge Faktograf
***
Ova odluka štetit će korisnicima društvenih mreža koji traže točne i pouzdane informacije kako bi donijeli odluke o svom svakodnevnom životu te interakcijama s prijateljima i obitelji. Novinarstvo koje provjerava činjenice nikada nije cenzuriralo niti uklanjalo objave; dodavalo je informacije i kontekst kontroverznim tvrdnjama te razotkrivalo lažne sadržaje i teorije zavjere. Provjeravatelji činjenica koje koristi Meta slijede Kodeks načela koji zahtijeva nepristranost i transparentnost. Žalosno je što ova odluka dolazi u jeku snažnog političkog pritiska nove administracije i njezinih pristaša. Provjeravatelji činjenica nisu bili pristrani u svom radu – takvi napadi dolaze od onih koji smatraju da bi trebali imati pravo pretjerivati i lagati bez da ih se pozove na odgovornost ili pruži drugačiji odgovor.
Angie Holan, direktorica IFCSN-a
***
Europska mreže organizacija za provjeru činjenične točnosti (EFCSN) izrazila je razočaranje zbog odluke Mete da okonča Third party fact-checking program, “počevši od Sjedinjenih Država” te oštro osudila izjave izvršnog direktora Mete koje povezuju provjeru činjenica s cenzurom. “Čini se da je ovo politički motiviran potez u kontekstu dolaska administracije Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama, a ne odluka temeljena na dokazima”, izjavila je Clara Jiménez Cruz, predsjednica EFCSN-a. EFCSN potiče Europsku uniju da se čvrsto odupre takvom političkom pritisku i ne posustane u naporima da zaustavi širenje dezinformacija i lažnih informacija na vrlo velikim internetskim platformama.
Provjera činjenica nije cenzura, daleko od toga – provjera činjenica doprinosi javnoj raspravi dodavanjem informacija, konteksta i činjenica koje svakom građaninu omogućuju da donese vlastite zaključke. Dokazano je da je provjera činjenica učinkovita u borbi protiv dezinformacija. Izjednačavanje provjere činjenica s cenzurom lažna je i zlonamjerna tvrdnja. Provjeravatelji činjenica nikoga ne „cenzuriraju“. Članice naše mreže istražuju i objavljuju dokaze o tvrdnjama koje potencijalno nisu točne. Uvijek je bila odluka Mete što učiniti sa sadržajem koji je označen od strane provjeravatelja činjenica, a ne naša.
EFCSN se protivi načinu na koji izvršni direktor Mete, Mark Zuckerberg, karakterizira provjeravatelje činjenica i novinare u svojoj najavi o ukidanju programa u SAD-u. U obrazloženju, Zuckerberg je izjavio: „Provjeravatelji činjenica su previše politički pristrani i uništili su više povjerenja nego što su ga stvorili.“ To je potpuno netočno. Provjeravatelji činjenica pridržavaju se najviših novinarskih standarda nepristranog izvještavanja, transparentnosti, integriteta i odgovornosti, pri čemu organizacije poput EFCSN-a osiguravaju poštivanje tih standarda kroz neovisne provjere. Povezivanje provjere činjenica s cenzurom posebno je štetno jer su upravo takve lažne tvrdnje već jedan od glavnih uzroka uznemiravanja i napada na provjeravatelje činjenica. Daljnje širenje tih tvrdnji može samo pogoršati ionako ozbiljan problem koji pogađa fact-checkere diljem svijeta.
S obzirom da nekoliko europskih zemalja izlazi na izbore 2025. godine, povlačenje platformi iz borbe protiv dezinformacija i lažnih informacija omogućuje i potencijalno poziva na miješanje u izbore, posebno od strane stranih aktera. EU mora čvrsto provoditi vlastite zakone, čak i kada je suočena s pritiskom iz drugih zemalja.
Što kažu činjenice (i Meta) o utjecaju Third party fact-checking programa
U novom videu Meta je izjednačila sustav označavanja provjerenih dezinformacija s cenzurom, navodeći: “Program osmišljen za informiranje prečesto je postao alat za cenzuru." To je zapravo suprotno od načina na koji sustav označavanja funkcionira. Oznake na dezinformacijama osnažuju korisnike da sami donesu informirane odluke o tome s kojim sadržajem će stupiti u interakciju ili ga dijeliti. Uoči izbora za Europski parlament 2024. Meta je naglasila učinkovitost svog sustava označavanja, izjavivši: "U razdoblju od srpnja do prosinca 2023., više od 68 milijuna sadržaja pregledanih na Facebooku i Instagramu unutar EU-a dobilo je oznaku provjere činjenica. Zanimljivo, čak 95% korisnika odlučilo je ne kliknuti na takve objave."
Meta je također prethodno hvalila svoj Third party fact-checking program kao uspješan i koristan za korisnike, izjavivši: "Znamo da ovaj program funkcionira i da korisnici cijene upozorenja koja primjenjujemo na sadržajima nakon što ih partner za provjeru činjenica ocijeni." U posljednjem priopćenju za medije, izvršni direktor Mete aludira na "previše pogrešaka i previše cenzure"; međutim, prema posljednjem izvješću o transparentnosti DSA-a, sadržaj označen kao provjeren pogreškom bio je uklonjen samo u 3,15 % ukupnih pritužbi na uklanjanje na Facebooku.
Model Community Notes, predložen kao alternativa programu provjere činjenica trećih strana, također ima slabosti. Community Notes može se najbolje koristiti za osporavanje lažnih tvrdnji kada su one temeljene na odgovarajućim stručnim analizama i radu na provjeri činjenica. U kontekstu izbora u SAD-u 2024., Poynter je utvrdio da je učinak Community Notesa na suzbijanje dezinformacija vezanih za izbore bio izrazito marginalan. U drugom istraživanju organizacija Science Feedback, članica EFCSN-a, otkrila je da većina sadržaja na platformi X (bivši Twitter), koji su provjeravatelji činjenica ocijenili lažnim ili obmanjujućim, nije imala vidljive znakove moderacije.
Europske mreže organizacija za provjeru činjenične točnosti (EFCSN) je mreža organizacija za provjeru činjenica koje se obvezuju na standarde neovisnosti, transparentnosti i novinarske kvalitete definirane Europskim kodeksom standarda za neovisne organizacije za provjeru činjenica. S više od 50 verificiranih članica diljem Europe, EFCSN je glas europskih provjeravatelja činjenica.
Europska mreža organizacija za provjeru činjenične točnosti
