Prema odgovorima koji su privukli najviše pažnje, nekoć glavni razlog bilo je tehničko opterećenje mreže na zemlji: tijekom polijetanja i slijetanja telefoni bi se u kratkom vremenu pokušavali povezati s više baznih stanica, što je moglo izazvati probleme u radu tih sustava.
No, danas, kako ističu sugovornici, ta zabrinutost znatno manja zahvaljujući modernijoj mrežnoj infrastrukturi, no pravilo je ostalo kao mjera opreza.
Drugi razlog odnosi se na moguće smetnje na zrakoplovnoj opremi, osobito radio-komunikaciji. Iskustva koja mnogi pamte - karakteristično 'zujanje' u zvučniku kad stigne GSM poziv - danas su rjeđa, ali tehnički su i dalje moguća, osobito u specifičnim uvjetima rada, piše tportal.
Sugovornici su naveli i operativne razloge: tijekom kritičnih faza leta, polijetanja i slijetanja, cilj je smanjiti ometanja i osigurati da putnici obraćaju pažnju na upute kabinskog osoblja te imaju slobodne ruke u slučaju izvanredne situacije.
Uz to, način rada za avion praktičan je i za same korisnike - ako se ne uključi, telefon će stalno pokušavati dohvatiti signal s tornjeva kojih na velikim visinama nema, što može ubrzano prazniti bateriju, ali i nabijati telefonske troškove.
Tema dolazi u trenutku kad se usluge povezivosti u avionu ubrzano razvijaju. Primjerice, pojedine aviokompanije najavljuju besplatan Wi‑Fi 'kvalitete za streaming' na svim letovima, što otvara prostor za jasnije razdvajanje zrakoplovnih bežičnih sustava od mobilnih mreža na tlu i dodatno pojednostavljuje pravila korištenja uređaja tijekom leta.
