Kako je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio iznos prosječne bruto plaće za prosinac (2087 eura), zadnji podatak nužan za izračun novog usklađivanja mirovina, uslijedili su i prvi izračuni koliko bi ono moglo iznositi.
Prema portalu mirovina.hr, od 1. siječnja ove godine rast će u prosjeku iznositi 2,7 posto, ili 16 eura. To je neznatno više od procjene koju je početkom siječnja iznio ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar, da će usklađivanje iznositi između 2,1 i 2,2 posto, što bi značilo rast prosječne mirovine za oko 14 eura.
Bez većih odstupanja
Isplata uvećanih iznosa očekuje se tijekom proljeća, nakon što HZMO službeno objavi postotak usklađivanja. Tada se u jednokratnom iznosu, u pravilu u travnju, isplaćuje i razlika za prethodne mjesece, tzv. zaostaci.
Dok bi prosječna mirovina od 626 eura trebala donijeti povišicu od 16 eura, ona najniža od 450 eura porast će za oko 12 eura. U slučaju mirovina nekadašnjih saborskih zastupnika i ministara, koje u prosjeku iznose 2283 eura, mirovina.hr navodi da im usklađivanje donosi dodatnih čak 61 euro. Ipak, tek će konačna odluka HZMO-a donijeti konačnu stopu usklađivanja, ali veća odstupanja nisu izgledna.
Mirovine se usklađuju dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja, prema podacima iz prethodnih šest mjeseci, a u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora, plaća ili inflacije, ovisno o tome koji brže raste. No, trenutačni pokazatelji upućuju da niti jedan od tih faktora nije osobito poticajan za osjetniji rast mirovina.
Slabo olakšanje
Snažan rast plaća i visoka inflacija proteklih su godina podrazumijevali i povećane stope usklađivanja mirovina. Rekordna je stopa bila u srpnju 2023., iznosila je 8,42 posto. S osjetno sporijim rastom plaća i inflacije smanjena je i stopa usklađivanja mirovina. One sljedeće, koje će biti u primjeni od 1. srpnja, mogle bi biti još skromnije, ako je suditi prema procjenama rasta plaća i inflacije.
Iako je svako povećanje umirovljenicima određeno olakšanje, iznosi od 15-ak eura teško mogu bitnije utjecati na životne troškove. U nekim razdobljima mirovine su rasle brže od službene stope inflacije, ali ne kontinuirano i ne jednako za sve kategorije potrošnje. Kako najveći dio mirovine odlazi na troškove poput hrane, režija i lijekova, "osobni" osjećaj inflacije često je i znatno veći od službene, piše Jutarnji list.
