Mnogi će reći da je pitanje ljudskih prava u situaciji ovakve pandemije nepotrebno cjepidlačenje, da je javno zdravlje važnije od naših ljudskih prava jer što će ti ljudska prava i sloboda kretanja ako ležiš na respiratoru.
E pa to sve skupa je područje ljudskih prava i javnog prava, kojim se bavi profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koja je i ad hoc sutkinja na Europskom sudu za ljudska prava u Strassbourgu, Snježana Vasiljević koja je gostovala u RTL Direktu.
"Važno je i javno zdravlje, ali i zaštita ljudskih prava. Najvažnije od svega je postići ravnotežu i nekakav mehanizam kojim će se štititi javno zdravlje i s druge strane moramo biti dovoljno odmjereni da ne skliznemo u prekomjerno ograničenje jer onda ćemo se naći u nezgodnoj situaciji", rekla je.
Kazala je jesmo li skliznuli u ograničenje.
"Zapravo vrlo je teško na nekoj generalnoj razini. Ograničenje ljudskih prava procjenjujemo od slučaja do slučaja, radi se o individualnoj situaciji i promatramo o kakvim se okolnostima zapravo radi i onda u okviru tih okolnosti trebamo provesti taj test razmjernosti da vidimo da li smo pogodili tu mjeru ograničenja u odnosu na opasnost koja prijeti ili smo isti rezultat mogli postići manje restriktivno", pojasnila je.
Objasnila je i koja su ljudska prava najviše ugrožena odlukama Kriznog stožera.
"Generalno u vrijeme pandemije koja je iznimna situacija koja je pogodila cijeli svijet, najugroženije pravo je sloboda kretanja. To je pravo zajamčeno poveljom prava EU i međunarodnim dokumentima. Tu svjedočimo problemu koji se dogodio u nekoordiniranom zatvaranju granica na početku pa državljani jedne članice nisu mogli putovati u drugu članicu pa smo tu svjedočili problemu spajanja obitelji.
Mnoga djeca su bila uskraćena za pravo viđanja jednog ili oba roditelja, problem azilanata itd. do teritorijalnog problema RH gdje se slična situacija preslikava. Ali to nije sve, postoji još drugi niz prava koja su ograničena u ovim vremenima, prava na privatnost, slobode poduzetništva, pravo na adekvatnu zdravstvenu skrb, na pravično suđenje, pristup sudu itd", rekla je.
Objasnila je što je sporno
Objasnila je i kako se u slučaju umirovljenika koji ne smiju iz domova za starije i nemoćne mora gledati individualno.
"Načelno bismo mogli govoriti da se radi o ograničenju, ali naravno tu bismo morali napraviti individualnu procjenu rizika i vidjeti je li ta mjera razmjerna okolnostima", kazala je.
Objasnila je i što je sporno.
"Sporno je radi li se o redovnoj ili kriznoj situaciji. Ustav predviđa ograničenja ljudskih prava i u redovnim situacijama, ali i kriznim. Kolokvijalno izvanredno stanje, iako taj izraz Ustav ne poznaje nego govori o elementarnim nepogodama. Međunarodno pravo govori o tim kriznim situacijama iako ne definira jasno što je to. Europski sud za ljudska prava daje okvirna pravila kako procijeniti da li se zaista radi o tim situacijama. Pravno rješenje nudi Ustav u tim redovnim i izvanrednim okolnostima što znači da u tim kriznim situacijama imamo dodatni mehanizam zaštite, odnosno sustav kočnice i ravnoteže, a to je odlučivanje dvotrećinskom većinom, odnosno kad bismo uvodili neke nove mjere koje duboko zadiru u ograničenje ljudskih prava, smatram da bismo za to trebali imati nacionalni konsenzus.
Osim toga, u tom slučaju država ima veću diskreciju što znači da je dovoljno dokazati da je mjera primjerena, dok u redovnim mora dokazati da je mjera srazmjerna, što je teži put. Prema okolnostima i na koji način su donešene sve mjere upućuje nas da se radi o redovnoj situaciji, ali mi pravnici si postavljamo pitanje postoje li i neke druge situacije koje nas mogu upućivati na izvanredne okolnosti", objasnila je u RTL Direktu.
Objasnila je i što sad Ustavni sud može odlučiti.
"Da ih ukine pro futuro ili poništi retrogradno što je važno za one koji su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti. Dugoročno gledano, ako se dokaže da se radilo o povredi ustavnosti, da li će pojedinci ići na sljedeći korak poput tužbe za naknadu štete", zaključila je Vasiljević.
