Na Prokurativama jutros je započela manifestacija „Živa baština Dalmacije“, događaj koji na jednom mjestu okuplja tradicijsku glazbu, plesove i običaje iz različitih dijelova Dalmacije. Program je otvoren promenadnim defileom kroz Marmontovu ulicu, nakon čega su Prokurative ispunili zvuci klapske pjesme, gange i tradicijskih instrumenata.
Posebnost manifestacije je činjenica da se tijekom programa predstavljaju čak četiri tradicije koje se nalaze na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva — klapsko pjevanje, nijemo kolo cetinskog kraja, ojkavica i ganga. Posjetitelji tako imaju priliku na jednom mjestu doživjeti dio bogate kulturne baštine Dalmacije, od obale i otoka do zagore.
U programu sudjeluju klape i folklorna društva iz različitih krajeva županije. Nastupaju Klapa Omiš iz Omiša, FA Tempet iz Makarske, Klapa Morbin s Brača i Klapa Ćuvite sa Šolte. Tradicijsko pučko pjevanje i običaje zaleđa predstavljaju Udruga za očuvanje baštine cetinskog kraja iz Sinja s nijemim kolom i ojkavicom te KUD Dikovača iz Zmijavaca sa gangom i diplarskom glazbom.
Publika je tako ove subote od 10 sati mogla uživati i u brojnim plesnim nastupima. Folklorni ansambl Jedinstvo iz Splita izveo je tradicijske splitske plesove, a pridružili su im se i najmlađi članovi skupine „Opančići“. Nastupili su i KUD Dusina iz Vrgorca s golim kolom te KUD Šolta.
Manifestaciju organizira Splitsko-dalmatinska županija u suradnji s FA Jedinstvom, SKUD-om Splitsko-dalmatinske županije, Glazbenom mladeži Split i turističkim zajednicama s područja županije. U organizaciju je uključeno devet turističkih zajednica — Vrgorac, Makarska, Imotski, Sinj, Omiš, Kaštela, Trogir, Brač i Šolta.
Za najmlađe posjetitelje organiziran je i poseban dječji kutak, a ulaz na manifestaciju je slobodan. Glavni program na Prokurativama traje tijekom dana, uz nastupe izvođača koji kroz pjesmu, ples i običaje čuvaju dalmatinsku tradiciju od zaborava.
Na Prokurativama posjetitelji danas mogu vidjeti i izložbu pod nazivom „Pečat od vrimena“ čiji je idejni koncept projekta osmislio Rade Popadić, glavni urednik portala Dalmacija Danas. U suradnji s iskusnim fotografima Milanom Šabićem i Miroslavom Lelasom, izložbom se predstavljaju žene, nositeljice znanja i vještine izrade dalmatinskog tradicijskog jela - plisnaca, prisnaca ili tituša, kojega mnogi nazivaju i „kolačem s ognjišta“. Sastojci ovog jela razlikuju se od kraja do kraja. Ponegdje ga nalazimo kao sasvim jednostavnu pogaču izrađenu od brašna i vode, dok manje skromna verzija, uz tijesto, uključuje blitvu i drugo povrće. U sasvim bogatoj varijanti izrađeno je sa sirom i jajima. Plisnac se pekao na otvorenom ognjištu. Varijacije jela govore puno i o samome području odakle potječe, o plodnosti tla i klimatskim uvjetima. No, ovog jela danas ne bi bilo da nema ljudi koji ga još uvijek izrađuju.
O Pečatu od vrimena
Pečat od vrimena projekt je koji je nastao iz potrebe da se sačuvaju i ispričaju priče Dalmacije koje polako nestaju iz svakodnevice. To su priče o ljudima, običajima, tradiciji, krajolicima i načinu života koji su desetljećima oblikovali ovaj prostor, ali su danas često zapostavljeni ili zaboravljeni.
Iza projekta stoji tim koji spaja novinarstvo i fotografiju. Autor tekstova je Rade Popadić, urednik i novinar portala Dalmacija Danas, dok su za vizualni dio zaduženi Milan Šabić i Miroslav Lelas, iskusni fotografi i fotoreporteri s bogatim iskustvom rada u domaćim i stranim fotoagencijama. Zajednički cilj im je dokumentirati stvarni život Dalmacije – onakav kakav jest i kakav je nekad bio.
Ideja projekta rodila se još 2020. godine, no zbog pandemije koronavirusa realizacija je započela krajem 2024. godine. Već prvi objavljeni sadržaji pokazali su da za ovakve priče postoji snažan interes publike. Mini-serijal „Štorija o plisnacu“ postao je temelj cijelog projekta. Riječ je o priči koja povezuje četiri žene iz različitih krajeva Dalmacije kroz jedno staro jelo – plisnac, pastirski kolač srodan soparniku, koji se pripremao samo u posebnim prilikama. Ovisno o kraju, ovo je jelo nosilo različita imena – plisnac, tituš ili prisnac – a sastojci su se prilagođavali klimatskim i životnim uvjetima pojedinog područja.
Serijal je ostvario velik doseg, s više od 20 tisuća čitanja, a prerastao je i u izložbeni projekt koji je predstavljen u City Centeru One, Benkovcu, Etnografskom muzeju Split, Žrnovnici, Kučićima, Subotici te čak u Čileu. Projekt, odnosno autor Rade Popadić, je 2024. godine nagrađen i Plaketom s likom Marka Pola, koju dodjeljuje Hrvatska udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu (FIJET), za doprinos turističkom novinarstvu i promociji života u Dalmatinskoj zagori.
