Točno 942 vlasnika odlučilo je svoj stan dati na upravljanje državi, pokazuju to najnoviji podaci APN-a. Nakon što se obrade svi pristigli zahtjevi vlasnika stanova, kreće poziv za buduće podstanare.
Zgrada stara 14 godina na zagrebačkom Trnju. Stan 60 kvadrata. Cijena mjesečnog najma 800 eura. Iako je imao mogućnost prepustiti ga državi, vlasnik je rekao – ne.
"Interesa je bilo, ali je vlasnik bio selektivan pri izboru najmoprimaca te je određeni broj ljudi odbio, jer mu profil nije bio zadovoljavajući. Baš je to bio razlog zbog kojeg je odlučio da će stan samostalno iznajmiti, a da ga neće iznajmiti putem države jer nije bio siguran koliko će moći birati najmoprimce kada ih država dovede", objasnila je Jelena Ivančić, agentica za nekretnine, piše Net.hr.
Isplata u dvije rate
Dok jedni zaziru od državnog modela, drugi su ga objeručke prihvatili. Državi je svoj stan na upravljanje prepustilo točno 942 vlasnika – pokazuju najnoviji podaci iz APN-a. Iako je javni poziv zatvoren prije tjedan dana, brojka još nije konačna.
"Dobra je stvar da imamo nekretnine u svim županijama. Svakako je dobro isto tako da ih imamo u velikim gradovima. Kada je riječ o pojedinačnim zahtjevima, to ćemo morati pričekati da se finaliziraju sve brojke, ali svakako je dobro i dobar je znak da građani očito imaju povjerenja čim su nam zahtjevi stigli iz svih dijelova Hrvatske, dakle ne postoji županija koja je izostavljena", govori nam Jelena Bokun, savjetnica za odnose s javnošću APN-a.
Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva, bio je nešto konkretniji: "Ima različitih situacija. Ima onih vlasnika koji nam daju po dva i tri stana, imamo nekih koji nam daju po dvije kuće. Ljudi su dobro primili ove mjere. Očito je da smo pogodili s time da je u pitanju bila pravna nesigurnost, ljudi se boje iznajmljivati. Boje se nepoznatim osobama dati ključeve od svoje nekretnine, i to je glavna prepreka".
Ideja je da država privatne stanove iznajmljuje na rok od tri do 10 godina. Koliko će vlasnici pritom zaraditi ovisi o duljini najma i unaprijed propisanoj cijeni kvadrata za svaki grad i općinu. Isplata će ići u dvije rate – 60 posto odmah, a preostalih 40 posto nakon isteka polovine ugovorenog razdoblja.
Tri bitne stvari
Pitanje je, međutim, hoće li ova mjera utjecati na cijene najma i pomoći u suzbijanju njihovog rasta.
"Potrebno je vidjeti tri bitne stvari. Prvo – gdje se nalaze ti stanovi, postoji li tamo zaista potražnja. Druga stvar – u kojem su stanju ti stanovi, koliko je potrebno uložiti javnog novca u te stanove. Treća stvar – ciljana skupina, a to su trenutačni stanoprimci – jesu li se oni voljni preseliti u drugi stan koji će biti obuhvaćen ovom mjerom, jer njihovi stanovi gdje žive nisu izberivi u toj mjeri", objašnjava nam Marko Horvat iz Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon što je država pozvala vlasnike stanova, na red dolaze podstanari. "Vjerujemo da bi to moglo biti krajem ožujka, i baš zato sada radimo sve kako bi sve bilo spremno do tog trenutka koji mnogi građani iščekuju, javljaju se u velikom broju, ispituju nas koji će biti uvjeti, kako će to izgledati", navodi nam Bokun.
Redoslijed za useljenje ovisit će o prihodima, broju članova obitelji, dobi, obrazovanju, zdravstvenom stanju, pa do prebivališta. Na temelju ostvarenih bodova utvrdit će se tko će dobiti priliku useliti se.
