Najnovije izvješće Štokholmskog mirovnog instituta pokazuje kako se Europa još od ruske invazije Krima počela naoružavati. A sad, nakon Ukrajine je nestalo i posljednjih obzira prema Rusiji, piše Deutsche Welle.
Netom objavljeno izvješće Štokholmskog mirovnog instituta SIPRI zapravo obuhvaća tek razdoblje od 2017. do 2021. i uspoređuje ga s četverogodišnjim razdobljem prije toga. Ovo izvješće se odnosi na trgovinu, dakle ne na same vojne izdatke pojedinih država, ali već i ovi podaci svjedoče kako prije svega Europa ubrzano puni svoje arsenale.
U čitavom svijetu je u tom razdoblju opseg kupljenog oružja zapravo - pao za 4,6%, ali europske države su kupile za 19% veći iznos oružja nego u prethodnom razdoblju.
To još nije ništa u usporedbi s odlukom čitavog niza država Europe o drastičnom povećanju svojih izdataka za obranu nakon napada Rusije na Ukrajinu, ali već to izvješće obuhvaća razdoblje kad su počele ozbiljne napetosti prema Rusiji: jer ono već sadrži reakciju članica NATO-a na "rusku aneksiju Krima 2014. i agresiju u Donbasu", objašnjava Ian Anthony koji je na čelu odjela za Europu kod SIPRI. Jer već 2014. je NATO odlučio okrenuti trend sve manjih izdataka za obranu.
Manji izvoz ne govori sve
Sami podaci o međunarodnoj trgovini ne pružaju pravu sliku: na primjer u promatranom razdoblju je izvoz oružja Francuske - inače na trećem mjestu po trgovini oružjem - pao za čitavih 59%, Njemačke (5. mjesto) za 19%, a Rusije koja je drugi izvoznik oružja svijeta je pao za 26%.
Zapravo to nema veze s Ukrajinom, nego je to rezultat znatno manje narudžbe ruskog naoružanja iz samo dvije zemlje, Indije i Vijetnama. Kako će se razvijati međunarodni poslovi ruskih tvornica oružja nakon agresije na Ukrajinu, teško je reći: Vijetnam je stari kupac ruskog oružja, a Indija je zapravo i u doba SSSR-a uredno kupovala oružje i s jedne i s druge strane.
O trenutnom razvoju i brizi Europe za vlastitu sigurnost u ovoj statistici jedino govori podatak o značajnom povećanju izvoza naoružanja od najvećeg na svijetu, Sjedinjenih Američkih Država za 14% u usporedbi s prethodnim četverogodišnjim razdobljem.
Tu je svakako određenu ulogu imao i pritisak tadašnjeg američkog predsjednika Trumpa, ali i izvješće piše kako je glavni uzrok nabave američkog oružja europskih zemalja bilo pogoršanje odnosa prema Rusiji "prije svega od zemalja koje nisu sposobne svoje potrebe pokriti vlastitom industrijom oružja", piše jedan od autora Pieter Wezeman.
