Cvjetnica, Nedjelja Muke Gospodnje i početak Velikoga tjedna, za vjernike je drukčija nego ikada jer će se, zbog pandemije koronavirusa euharistijska slavlja diljem Hrvatske održati bez vjernika, ili samo s ograničenim brojem, u skladu s preporukama civilnih i vjerskih vlasti.
Vjernici će euharistijska slavlja moći pratiti putem elektroničkih medija - radija, televizija, internetskih stranica biskupija i društvenih mreža, a u svojim domovima mogu pripremiti maslinove ili palmine grančice za blagoslov, vodeći računa da ne krše preventivne mjere vezane uz pandemiju COVID-a-19.
Hrvatski nadbiskupi i biskupi predvodit će svetu misu u svojim katedralama i crkvama, ali ne i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji će, umjesto u Zagrebačkoj katedrali koja je teško stradala u razornom potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu, euharistijsko slavlje predvoditi u 10 sati u crkvi Tijela Kristova u zagrebačkome naselju Sopotu.
Kardinal Bozanić je i u pastoralnim smjernicama, koje je objavio u četvrtak, 2. travnja, istaknuo kako je smjernice prema Velikom tjednu odredio "pridržavajući se posebnih odredaba i naputaka što su ih na temelju općih državnih propisa dale Nadbiskupija i Hrvatska biskupska konferencija, te u skladu sa svećeničkim pozivom i službom, nastojeći pomoći u olakšavanju teškoća od bolesti Covida-19 i potresa".
Cvjetnica bez vjernika ili samo s ograničenim brojem
Pastoralne smjernice koje se odnose na Cvjetnicu tako govore da "pridržavajući se sanitarnih odredaba, može se blagosloviti nekoliko maslinovih, palminih ili cvjetnih grančica, bez dijeljenja prisutnima tijekom slavlja, a pri blagoslovu se ne koristi blagoslovljena voda".
U Katoličkoj Crkvi Cvjetnica se slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, koji je opisan u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i kao spomen njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kada je Isus ulazio u Jeruzalem, narod mu je mahao palminim i maslinovim grančicama prostirući svoje haljine putem kojim je Isus išao jašući na magarcu.
Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan - spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. U Velikom Tjednu posebno se slavi Sveto trodnevlje - Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Početak je to intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je pak u Jeruzalemu u IV. stoljeću, dok se u Rimu prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog-Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo. Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.
Slavlja i obredi u skladu s odgovornim oblikovanjem
U pastoralnim smjernicama istaknuto je kako "posebnost Velikoga tjedna, slavlja i njegovi obredi u sadašnjim okolnostima postavljaju određena pitanja o odgovornome oblikovanju obreda, a o nekima, koja se tiču Svetoga trodnevlja, upute je donijela Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata".
Tako će se i ostala liturgijska slavlja trebati organizirati tako da se poštuju odredbe o slavljima bez vjernika, s iznimnom osjetljivošću prema potrebi dezinficiranja predmeta i prostora.
Prema općim uputama i prijedlozima Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, u Trodnevlju se zbog posljedica potresa u Zagrebu, odgađa Misa posvete ulja, koja se redovito slavi na Veliki četvrtak prijepodne. U skladu s danim naputkom, izostavlja se i obred pranja nogu, a na kraju toga slavlja ispušta se i procesija s Presvetim oltarskim sakramentom, koji će se čuvati u svetohraništu.
Odgađaju se i procesije i pučke pobožnosti, a na Veliki petak Kongregacija poziva dijecezanske biskupe da se pobrinu da u Sveopću molitvu uvrste zaziv u kojemu se moli za bolesne, umrle i tjeskobne, a kako je istaknuo kardinal Bozanić, u Zagrebačkoj nadbiskupiji molit će se nakon devetoga zaziva (Za upravitelje država) sljedeći zaziv: Za pogođene u vrijeme pandemije.
Kardinal Bozanić poručio je svećenicima da kao pastiri, ne štedeći snagu, budu i dalje uza svoj narod: u molitvi za njega i svjesni da je u ovome vremenu potrebno posebno vjerničko i domovinsko zajedništvo.
Svećenicima i vjernicima poručio je pak da se pridržavaju smjernica koje daju mjerodavna državna tijela Republike Hrvatske, a odnose na sva okupljanja ljudi, pa tako i vjernika.
