Cilj Akta o digitalnim uslugama (DSA), drugog dijela velikog projekta za reguliranje tehnoloških tvrtki, je osigurati strože posljedice za platforme i web-stranice s dugim popisom zabranjenog sadržaja u rasponu od govora mržnje i dezinformacija do fotografija seksualnog zlostavljanja djece.
Dužnosnici EU-a i parlamentarci konačno su postigli dogovor u ranim jutarnjim satima u subotu u Bruxellesu o zakonu koji je u izradi od 2020. godine.
"Da, postigli smo dogovor", tvitao je europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.
"Sa DSA, vrijeme velikih internetskih platformi koje se ponašaju kao da su 'prevelike da bi ih bilo briga' bliži se kraju. Velika prekretnica za građane EU-a", napisao je Breton, koji je ranije opisao internet kao "divlji zapad".
"Današnji sporazum o DSA-u je povijesni", tvitala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
"Naša nova pravila zaštitit će korisnike na mreži, osigurati slobodu izražavanja i prilike za poduzeća. Ono što je nezakonito offline bit će nezakonito i online u EU-u."
Uredba prati Akt o digitalnim tržištima (DMA), koji je usmjeren na antikonkurentske prakse među tehnološkim divovima kao što su Google i Facebook, a zaključen je krajem ožujka.
Tehnološki divovi više puta su bili prozivani jer su propustili nadzirati svoje platforme.
Teroristički napad na Novom Zelandu koji se prenosio uživo na Facebooku 2019. godine izazvao je globalni bijes, a kaotična pobuna u Sjedinjenim Državama prošle godine promovirana je na internetu.
Tamna strana interneta uključuje i platforme za e-trgovinu pune krivotvorenih ili neispravnih proizvoda.
Obveze za velike platforme
Zahtijevat će se od platformi da brzo uklone ilegalni sadržaj čim postanu svjesni njegovog postojanja. Društvene mreže trebat će suspendirati korisnike koji često krše zakon.
DSA će prisiliti web stranice za e-trgovine da potvrde identitet dobavljača prije nego što predlože svoje proizvode.
Iako se mnoge odredbe DSA-e odnose na sve tvrtke, DSA je uspostavio posebne obveze za "vrlo velike platforme", definirane kao one s više od 45 milijuna aktivnih korisnika u Europskoj uniji.
Popis tvrtki nije još objavljen, ali će uključivati divove kao što su Google, Apple, Facebook, Amazon i Microsoft, Twitter, a vjerojatno i TikTok, Zalando i Booking.com.
Ove će tvrtke imati obvezu procijeniti rizike povezane s korištenjem njihovih usluga i ukloniti nezakonit sadržaj.
Morat će biti transparentnije u pogledu svojih podataka i algoritama.
Europska komisija će nadzirati godišnje revizije i moći će im propisati novčane kazne do šest posto njihovih godišnjih prihoda za ponovljena kršenja.
Očekuje se da će se zabraniti prakse korištenja podataka o vjeroispovijesti ili političkim stavovima za ciljano oglašavanje.
Bivša zaposlenica Facebooka Frances Haugen izazvala je ogromnu pomutnju prošle godine kada je optužila svoje bivše šefove da prednost daju profitu u odnosu na dobrobit korisnika.
U studenom je pozdravila "ogromni potencijal" projekta europske regulative, koji bi mogao postati "preporuka" drugim zemljama poput SAD-a.
Međutim, Europska potrošačka organizacija (BEUC) strahuje da tekst ne ide dovoljno daleko.
BEUC želi da se zabrani svako oglašavanje temeljeno na nadzoru korisnika interneta te nasumične provjere proizvoda online prodavača.
