Protuvladini prosvjedi u Iranu, potaknuti naglim rastom cijena i teškom ekonomskom situacijom, proširili su se diljem zemlje tijekom posljednja dva tjedna i predstavljaju najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina, izvještava CNN.
Stanovnik Teherana, koji je zbog sigurnosnih razloga želio ostati anoniman, rekao je za CNN da se u većim iranskim gradovima prosvjedi najčešće odvijaju pod okriljem noći, pri čemu se broj ljudi na ulicama osjetno povećava nakon 19 sati. Prema njegovim riječima, tijekom noći ceste se pune pješacima i vozilima, a prosvjednici se kreću bez jasnog cilja, što stvara osjećaj, kako ga opisuje, „nezaustavljivog zamaha“.
„Sudjeluju ljudi svih generacija – muškarci, žene i djeca – uz povike s prozora i masovna okupljanja“, rekao je 47-godišnji sugovornik CNN-a.
Iako su prosvjedi u početku izbili zbog visoke inflacije, rast cijena se, prema njegovim riječima, nastavio i nakon izbijanja političkih nemira. Osnovne namirnice poput jaja i mlijeka postale su znatno skuplje, dodatno povećavajući pritisak na građane.
One of Iran’s biggest mosques burned during uprising.
Don’t panic. This isn’t chaos.
It’s 47 years of rage.
For 47 years, after every Allahu Akbar from these minarets, innocent Iranians were executed by an Islamist regime. pic.twitter.com/oHtMpPjHQA— Masih Alinejad 🏳️ (@AlinejadMasih) January 10, 2026
Unatoč ozbiljnim ograničenjima komunikacije i sve težim gospodarskim uvjetima, stanovnik Teherana kaže da su građani i dalje odlučni, organizirani i ustrajni.
„Postoji raširen osjećaj da sadašnja vlast predstavlja slijepu ulicu i da se više nema kamo vratiti“, izjavio je.
Kako su prosvjedi započeli
Prema CNN-u, prosvjedi su započeli 28. prosinca, kada su građani izašli na ulice zbog pogoršanja ekonomskih uvjeta. Ubrzo su se proširili diljem zemlje, a prema podacima nevladine organizacije Iran Human Rights NGO (IHRNGO), demonstracije su zabilježene u svih 31 iranskoj pokrajini, u najmanje 100 gradova.
Prvi val nezadovoljstva započeo je među vlasnicima trgovina i štandova na bazarima u Teheranu, što je značajno jer su bazardžije tradicionalno smatrane jednim od stupova potpore Islamskoj Republici. Cijene osnovnih proizvoda, poput jestivog ulja i piletine, naglo su porasle, dok su neki proizvodi u potpunosti nestali s polica.
Dodatni poticaj prosvjedima bila je odluka iranske središnje banke da ukine program kojim su pojedini uvoznici imali pristup povoljnijem tečaju američkog dolara. To je dovelo do daljnjeg rasta cijena, zatvaranja trgovina i širenja nezadovoljstva, koje je s vremenom preraslo u šire protuvladine prosvjede.
Poginuli i uhićeni
Američka organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA) izvijestila je da je u posljednjih 13 dana u prosvjedima poginulo najmanje 65 osoba, dok je više od 2.300 ljudi uhićeno. Prema tim podacima, prosvjedi su zabilježeni na 512 lokacija u 180 gradova.
U Isfahanu je jučer zapaljena zgrada u vlasništvu iranske državne televizije IRIB.
A large crowd of protesters gathered in Punak Square in west Tehran last night on the 12th day of nationwide protests in Iran.
Video: @Vahid
Location: https://t.co/qZxGjuWnZq@GeoConfirmed pic.twitter.com/MJh3HSUFOm
— Shayan Sardarizadeh (@Shayan86) January 9, 2026
HRANA navodi da je među poginulima 50 prosvjednika, 14 pripadnika sigurnosnih snaga te jedna osoba povezana s vlastima. CNN ističe da ne može neovisno potvrditi te brojke, a točna procjena dodatno je otežana zbog prekida internetskih i komunikacijskih usluga u zemlji.
Prekid interneta i posljedice
Stanovnik Teherana rekao je CNN-u da se čini kako je gašenje interneta imalo suprotan učinak od očekivanog.
„Prekid interneta kao da je potaknuo još veći broj ljudi da izađu na ulice, zbog frustracije i bespomoćnosti“, rekao je.
Prema njegovim riječima, u četvrtak navečer oko 22 sata internet je potpuno isključen. Mobilni podatkovni promet prikazivao je poruku „NO internet“, a mnoge SIM kartice nisu imale signal. Pristup međunarodnim internetskim stranicama, uključujući Google, bio je onemogućen, čak i putem VPN-a, koje su građani ranije koristili za pristup blokiranim platformama poput X-a.
„Ljudi nemaju pouzdan način da provjere strane vijesti, financijske informacije ili mogućnosti putovanja. Banke uglavnom ne funkcioniraju“, rekao je sugovornik, dodajući da su se i kripto-trgovci te ulagači u zlato pridružili prosvjedima tražeći povrat internetskih usluga.
SMS poruke također su blokirane, dok su telefonski pozivi jedini preostali oblik komunikacije. To je, prema njegovim riječima, preopteretilo domaće aplikacije i društvene mreže pod nadzorom vlasti, poput Rubike i Eitaae, koje su u međuvremenu također prestale s radom. Do petka je djelomično obnovljen pristup nacionalnoj mreži, ali isključivo iranskim internetskim domenama. Satelitska televizija ostala je glavni izvor informacija iz inozemstva.
Zračni promet i letovi
Unatoč nemirima, zrakoplovna kompanija Flydubai obnovila je letove prema Iranu nakon što je u petak otkazala veći broj linija. Prema podacima FlightRadar24, let iz Dubaija za Teheran poletio je u 12:50 sati, dok je još jedan let prema iranskoj prijestolnici bio planiran kasnije tijekom dana.
Predstavnik Flydubaija rekao je CNN-u da kompanija pažljivo prati situaciju, nakon što je prethodno otkazano najmanje 17 letova prema više iranskih gradova, prenosi Reuters.
