"Covid nije uzrok gospodarskih problema, nego administrativne zabrane koje uvodi politika", rekao je ekonomski analitičar Andrej Grubišić za N1.
On je za objavljen gospodarski pad BDP-a Hrvatske u drugom kvartalu od 15,1 posto rekao da su to tek preliminarni podaci, iako će i konačni vjerojatno biti istog reda veličine. Važniji će rezultat biti na kraju godine:
"Razmna je projekcija da će do kraja godine ekonomija pasti do 10 posto", kazao je i podsjetio: "Neki kolege su ranije rigidno predviđali da bi pad na godišnjoj razini mogao biti preko 20 posto."
A to se očito neće dogoditi, kazao je. Rekao je i to da se pri usporedbama pada BDP-a s drugim zemljama, koliko je primijetio, u nekim slučajevima ne radi uvijek o drugim, nego o prvim kvartalima. Zbog toga se ti rezultati ne mogu uspoređivati. Grubišić je istaknuo da je Hrvatska gospodarski pala zato što lockdownom najviše stradavaju uslužne djelatnosti, koje prevladavaju u Hrvatskoj, a manje proizvodne.
"Nikakva bezuvjetna samodostatnost i zatvaranje ekonomije ne dolaze u obzir, jer se pokazalo da je to ekonomsko samoubojstvo", rekao je Grubišić za N1.
"Prvo zatvaranje, prvih mjesec dana, bilo je možda opravdano. Šest mjeseci poslije, zbog naknadnih spoznaja o epidemiji, mislim da bi svako zatvaranje bilo nonsens. Odgovornost, objektivnu odgovornost treba prebaciti isključivo i samo na odgovorne zrele ljude, koji znaju kojim su rizicima u kojim područjima izloženi", dodao je i zaključio taj dio gostovanja ovako:
"Očigledno smo identificirali ultrarizičnu skupinu, imamo određene podatke koja je stvarna smrtnost bolesti i apsolutno je neprihvatljivo ograničavati kretanje kapitala, roba ili usluga ili ljudi, kako bi se bezuvjetno štitilo jednu dokazano najrizičniju skupinu."
Za HDZ-ov program oporavka kazao je da će dovesti do "eksplozije državne potrošnje". On rješenje za oporavak vidi drugdje:
"Treba smanjiti porez, sa 180 milijardi kuna na 160 milijardi kuna godišnje."
On, rekao je, zagovara "proaktivniju privatizaciju", i to tvrtki poput HPB-a ili Podravke. Za Inu je rekao da "ne treba biti okrenuta politici, nego tržištu", a za subvencije smatra da nije pravi put za poticanje ekonomije.
"Hrvatska država trenutno ima monopol na tri bitna sektora; zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sektor. To izaziva iznimno velike strukturalne probleme i ja vjerujem, kada bi se tu krenulo s barem laganom liberalizacijom, da bismo kreirali sektor u gospodarstvu koji danas ili ne postoji ili je vrlo, vrlo malen", rekao je i to.
