Ovogodišnji, trinaesti po redu tradicionalni Dubrovnik Forum, pod nazivom „Jačanje otpornosti - Sredozemlje, Europa i Zapadni Balkan“ okupio je 250 sudionika i održan je 31. kolovoza – 1. rujna 2018. godine. Težište rasprave Foruma bilo je na izazovima uzrokovanim trenutnim krizama na Mediteranu te na koji način te krize utječu na Europu i Zapadni Balkan. Riječi je bilo o jačanju otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost te borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima. U raspravi u okviru triju panela, razmotrene su brojne mogućnosti konkretnijeg djelovanja.
Dubrovnik Forum 2018. otvorio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a uvodno su se prisutnima obratili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Kosova Ramush Haradinaj, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Bugarske Ekaterina Zaharieva, potpredsjednica Vlade i ministrica obrane Makedonije Radmila Shekerinska Jankovska, povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica, i glavni pregovarač za pripremu i provedbu pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom Michel Barnier.
Na panelu na temu “Definiranje izazova – razmatranje rješenja” istaknuta je iznimna važnost primjene rješenja koja su bila uspješna u ostvarivanju mira i prosperiteta na europskom kontinentu i na Zapadnom Balkanu, području višedimenzionalnih regionalnih i globalnih izazova, ali i političkih, sigurnosnih, društvenih i ekonomskih mogućnosti. Sudionici su razmijenili mišljenja o osnaživanju otpornosti na krize unapređenjem sustava upravljanja, jačanjem vladavine prava, borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala, liberalizacijom tržišnog gospodarstva i poboljšanom infrastrukturnom povezanošću.
„Migracije su jedan od najvažnijih političkih izazova u Europi koji zahtijeva sveobuhvatan pristup. U povijesti EU –a se pokazalo kako smo odgovore na ključna pitanja uvijek temeljili na kompromisu, solidarnosti i zajedničkom pristupu. EU ima ključnu ulogu u pronalaženju humanog, održivog, racionalnog, dugoročnog pristupa rješavanju pitanja migracija“, kazala je potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
Ministrica je kao prioritet istaknula predanost i angažman EU u stabilizaciji i konsolidaciji jugoistočne Europe, kroz pomoć u provedbi potrebnih reformi i približavanju EU. „To je ostvarivo samo uz snažnu spremnost za promjenama, koju ove države trebaju pokazati, a za što su potrebne hrabrost i mudrost. Dogovor postignut o pitanju imena Makedonije predstavlja takav primjer i zaslužuje podršku“, naglasila je ministrica.
Govornici na panelu razmijenili su mišljenja o tome koliku snagu ima EU perspektiva za države jugoistočne Europe u istinskoj transformaciji njihovih društava i političkih i gospodarskih sustava. Odlučnost EU u rješavanju aktualnih i za Uniju ključnih, kompleksnih izazova i prijetnji također je jedan od zaključaka razgovora u okviru ovog panela.
U nastavku Foruma održana su još dva panela.
Na panelu pod nazivom “Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost“, razmotrene su mogućnosti osnaživanja međusobne gospodarske povezanosti u cilju jačanja njihove otpornosti na političke sukobe. Istaknuta je važnost sveobuhvatne, ne samo političke i zakonodavne, nego i infrastrukturne integracije, bez koje učinkovit odgovor na krize i nove izazove u Europi nije ostvariv. Sugovornici su se složili o potrebi jačanja i razvijanja ove vrste povezanosti u području Jugoistočne Europe, čiji je preduvjet regulatorna integracija, odnosno prevladavanje razlika u nacionalnim sustavima i praksama financiranja. Riječi je bilo o pitanjima energetske sigurnosti, važnosti daljnje izgradnje Transeuropske prometne mreže (TEN–T), te modelima financiranja prekograničnih, transnacionalnih i međuregionalnih projekata.
Panel „Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima“, potaknuo je raspravu o novim prijetnjama s kojima se države susreću u virtualnom svijetu, gdje protok informacija doseže velike brzine i u kojima dolazi do plasiranja lažnih informacija. Razgovaralo se o posljedicama koje ove vrste manipulacija ostavljaju na čitave političke sustave i međunarodne odnose. Predložena su različita rješenja za sprečavanje zlouporabe bez ugrožavanja slobode izražavanja i informacija, odnosno maksimiziranje pozitivnih utjecaja koje donose novi mediji i internet. Kao glavni zaključci nametnuli su se daljnji rad na osiguravanju transparentnosti informacija, ali uz edukaciju na temu razlikovanja istinitih od lažnih informacija, odnosno pouzdanih od nepouzdanih izvora i uz sinergiju medijske i političke javnosti u borbi protiv lažnih vijesti.
