"Za razliku od standardnih osvrta i reakcija DAS-a na događanja u domeni prostora grada Splita, ovom prilikom smo odlučili da ćemo dopis u svezi ad hoc realizacije uređenja Trga Gaje Bulata, s obzirom na specifičnost i tužno ponavljanje povijesti, razložiti kroz dva dijela" - piše danas na stranicama Društvo arhitekata Split.
Prenosimo vam u cijelosti što su još naveli na svojim stranicama.
- Za razliku od standardnih osvrta i reakcija Društva arhitekata Splita na događanja u domeni prostora grada Splita, ovom prilikom smo odlučili da ćemo dopis u svezi ad hoc realizacije uređenja Trga Gaje Bulata, s obzirom na specifičnost i tužno ponavljanje povijesti, razložiti kroz dva dijela.
Prvi dio će biti osvrt aktualnog vodstva DAS-a kroz arhitektonsku i građansku perspektivu te činjenicu da smo kroz angažman i samu struku osuđeni gledati de facto cirkularna ponavljanja loših odluka i bizarnog ophođenja prema prostorima našeg voljenog grada.
Drugi dio je zapravo prilog, dopis Društva arhitekata Splita iz 2016. na identičan slučaj (zapravo je aktualni pokušaj nastavak priče iz prošlosti) kojeg je pokušala provesti prošla gradska uprava. Važno je naglasiti da ova tema nije samo prostorno značajna, već je i društveno relevantan simbol upitnog upravljanja gradskim prostorima.
Ukratko, 2016. je tadašnji gradonačelnik, u sumraku svog mandata i na temelju proste javne nabave, pokušao „ispod radara“ urediti gradski trg unutar zone A, zone koja je najosjetljivija i najzaštićenija zona u gradu Splitu. Internetom su kružile poluinformacije i nekakvi opskurni 3d prikazi, ništa nije bilo javno iskomunicirano i taj zahvat se htio provesti kao elementarno komunalno uređenje s „ubačenom“ skulpturom. Javnost i struka su to, naravno, osudili uz jasnu deklaraciju da taj prostor grada, s obzirom na važnost i trenutnu neartikuliranost, treba urediti javnim arhitektonskim natječajem i transparentnim pristupom prema javnosti – osim što se radi o civilizacijskom standardu, čvrstog smo stava da svi mi kao građani Splita zaista zaslužujemo da se bilo kakav gradski prostor, a posebno ovako važan, artikulira na najbolji mogući način i s najboljim mogućim rješenjem.
Aktualna situacija, s novim pokušajem javno-nabavnog uređenja nesretnog trga, nam je dodatno nelogična jer je aktualni gradonačelnik, uz sva naša neslaganja kod određenih tema, zaista kroz svoj mandat inzistirao na instrumentu natječaja i upravo oni natječaji koji su provedeni su isproducirali kvalitetna rješenja – od samog uređenja žnjanskog platoa, za koji čekamo da napokon krene u realizaciju (za koju se nadamo da će krenuti) po detaljnom planu koji je napravljen na temelju natječajnog rješenja, pa sve do natječaja Korešnice, po čijem nagrađenom radu slijedi izrada UPU-a te koja će, ako se fizički realizira, biti mjesto kvalitetnog stanovanja u budućnosti.
Poanta je da su procesi arhitektonskih natječaja i samog projektiranja domena gdje mi kao struka možemo ponuditi pomoć i to i radimo, ali da realizacija tih rješenja ipak ostaje ono što definira uspješnost gradskih upravljača – najveći splitski gradonačelnici su upravo ljudi koji su imali sposobnost realizacije zadanih ciljeva te organiziranja efikasne gradske uprave u tu svrhu. Isto tako, u tradiciji i temeljima najboljih rješenja i zahvata unutar grada Splita su upravo arhitektonski natječaji, stručni i civilizacijski instrumenti zahvaljujući kojima smo ostali upisani u povijesti i svjetske arhitekture – od pojedinačnih građevina kao što je poljudski stadion, pa do urbanističkih i arhitektonskih realizacija kompletnih kvartova.
Od svega navedenog, opet smo u 2020. došli do ad hoc uređenja Trga Gaje Bulata, nemuštih vizualizacija i selektivnih prikaza projekta, bez jasnog isticanja autorstva arhitektonskog dijela te ikakvog jasnog filtera kvalitete. Ukratko, ovaj proces je priznanje statusa privremenog, ad hoc grada i još uvijek se nadamo da se takva degradacija splitskog prostora i društva neće na ovakav način odigrati - piše na stranicama DAS-a.
