Pričigin ide dalje, drugi dan počeo je pričom o knjizi, ovoga puta u "glavnoj ulozi" bio je dnevnik "Limited Edition" Pričiginaškog veterana i autora dijela programa, književnog urednika Kruna Lokotara, uz promotorsku asistenciju Gracijana Kalebića. Dnevnik je izdao sarajevski Buybook, pod uredničkom palicom Semezdina Mehmedinovića. Kako je rekao Lokotar, ovaj dnevnik ne sadržava "bilješku o piscu" jer je cijela knjiga svojevrsna bilješka o njegovom radu, ali i životnim stavovima u rasponu od prirode, odnosa u društvu do empatije i življenja u zajednici.
U životu nije pisao dnevnike, ali se na to odvažio u 55. godini kao svojevrsnoj prekretnici, i to kroz godinu dana. Pisao ga je, kaže, odvajajući za njega vrijeme koje obično nema, pišući i o onome što je radio, što mu se događalo i o interakcijama u koje je ulazio kroz tih godinu dana. Ponekad bi se u dnevniku vraćao u djetinjstvo na poticaje poput Panini sličica, ponekad se prisjećao prošlosti "jer budućnost ionako ne možemo predvidjeti", ili se vraćao u rodni Daruvar, a sadašnjost mu je prostorno definirana Novim Zagrebom.
"Dnevnik dopušta da budete i bezvoljni, i ljuti, i dobre volje, i zato svim takvim zapisima u dnevniku ima mjesta", rekao je Lokotar.
Lokotar se nakon predstavljanja svoga dnevnika "preodjenuo" u moderatora programa koji je jedan od zaštitnih znakova Pričigina, gostovanja pripovjedača iz regije, tradicionalne "Lijepe vaše". Ovoga puta u Amfiteatru Doma mladih pripovijedali su Robert Alagjozovski, Anita Batinić, Dada Batinić, Srđan Dragojević, Emir Imamović Pirke i Slavoljub Stanković, pod zajedničkim nazivnikom "Kako sam stekao_la/izgubio_la predrasude".
Beogradski filmski redatelj, povremeno i pisac Srđan Dragojević pričao je o pobjedi nad vlastitom predrasudom da su pisanje romana i romanopisci "viša liga" nakon što je na odmoru s djecom počeo smišljati horror priču o influenserki. Prvobitno je od toga trebao nastati film, ali se na kraju pretvorilo u roman, pa je odmah krenuo i u drugi i treći, ili bar njihove prve verzije, dovršene u 80 dana.
Priča makarske novinarke Dade Batinić stara je 15 godina i započela je na redovitom pregledu kod ginekologinje koja ju je "zbog zdravlja" poslala na nudističku plažu, na kojoj je otkrila kako su oko nje kupači u kupaćim kostimima, nakon čega je pala i susrela poznatog makarskog liječnika. Na nudističkoj je plaži naučila da je ondje svaka žena zgodna i da ako želite da vas netko pogleda, treba otići tamo.
Dadina sestra Anita, spisateljica i vlasnica antikvarijata, prisjetila se 47 godina borbe s nadimkom Bucka i potpune nesposobnosti za tjelesni u školi. Pokušavala je i s dijetama, a onda se upisala u teretanu, za koju je gajila predrasudu da tamo idu samo bodybuilderi, ali je nakon nekoliko godina pokušaja uspjela pobijediti i tu predrasudu.
Makedonski pisac i nakladnik Robert Alagjozovski prvo je imao predrasude prema politici, koje se cijeli život klonio, no potom je nagovor prijatelja ipak ušao u politiku, prvo kao oporbenjak, a kad je njegova stranka pobijedila na izborima, trebao je postati ministar kulture. Bio je spreman suočiti se i s predrasudom o korumpiranosti političara, ali mu, kako je rekao, "nitko ništa nije ponudio".
Srpski pisac Slavoljub Stanković, najpoznatiji u Hrvatskoj kao autor romana "Split", reklamni je stručnjak koji "mrzi reklame jer nas prekidaju u onome što želimo raditi", premda prvi zakon reklame kaže da ne smije lagati. Problematično je, međutim, ono što gledamo i živimo prije i poslije reklama. Radeći u marketingu, došao je do definicije brenda kao percepcije u glavi potrošača i objasnio kako je uloga marketinga da potrošaču usadi taj zaključak.
Priča Emira Imamovića Pirketa imala je dvije epizode, ljetnu i zimsku. Kao kontinentalac preselio se u Dalmaciju da bi imao more i ne bi imao zimu, a onda je prva zima bila "ona Kerumova". Zbog snijega koji ga je snašao odlučio je cijelo ljeto provesti na plaži, ali ga je u tom naumu spriječila alergija. "Otad nemam predrasudu prema blagoj mediteranskoj klimi, tko joj takvo ime dade", zaključio je.
Drugi program večeri bio je "solo nastup u duetu", autorska večer glazbenika Ivanke Mazurkijević i Damira Martinovića Mrle, s prevoditeljicom Tanjom Radmilo kao moderatoricom. Taj životni i glazbeni par u sebi skriva mnoštvo likova, od kojih su neke predstavili na Pričiginu, na kojem su prvi put nastupili. Prošli su kroz veći dio svojih života i karijera, i onih samostalnih u bendovima Let 3 ili Stampedo, i one zajedničke kao autora glazbe za filmove i kazališne predstave, brojnih projekata za djecu, nastupa na Eurosongu, radu s Paolom Magellijem... Oboje su iznimno plodni kao autori, teško je i nabrojati sve čime su se bavili, a prošla im je godina bila iznimno uspješna. Bilo je riječi i o njihovom osebujnom modnom izričaju, a na pitanje što bi voljeli raditi, a dosad nisu, Ivanka je odgovorila "Zaraditi". A ako netko priželjkuje ponovno vidjeti Let 3 na Eurosongu, Mrle je najavio da će se opet prijaviti za 50 godina.
Trećega dana Pričigin će se preseliti u Hrvatski dom, uz novi program pun emocija. Pod vodstvom književnika Andrije Škare svoje će priče iz života slijepih i slabovidnih osoba pripovijedati Vinko Brešković, Ivana Mitar, Mirjana Mrkela, Vojin Perić i Ivan Tokić. Večernji program u istom prostoru posvećen je, pak, doseljenicima u Hrvatsku sa raznih strana svijeta. Uz moderatoricu Kseniju Banović i pod naslovom "Još bolje vas našli" pripovijedat će Semih Adiguzel (Turska), Michael Freer (V. Britanija), Jinglun Li (Kina), Nawar Ghanim Murad Murad (Irak), Betlehem Pajač (Etiopija) i Zaloa S. Varela (Španjolska).
Detaljni program s terminima, lokacijama, temama i imenima pripovjedača dostupan je na mrežnim stranicama Pričigina te na društvenim mrežama festivala, uz izravni prijenos preko live streama na festivalskom YouTube kanalu.
