68 milijuna tona u svijetu, sedam milijuna tona u Europskoj uniji, 750 milijuna u Hrvatskoj… broj je jaja koja se godišnje prodaju, od čega se u Hrvatskoj samo u vrijeme uskrsnih blagdana proda oko 30 milijuna komada jaja! Većina te goleme količine jaja i dalje dolazi iz kaveznog uzgoja u kojemu je prostor za jednu kokoš tek neznatno veći od površine A4 papira. Sve ono što se u tim skučenim uvjetima kaveza smatra obogaćenjem tek je osnovni minimum kako bi kokoši preživjele brutalne uvjete držanja do trenutka klanja.

– Uskrsni blagdani su vrijeme kada se nemilice troše jaja, a malo tko razmišlja odakle ona dolaze i koju cijenu zbog toga plaćaju životinje, okoliš i, u konačnici, naše zdravlje. Smisao proslave Uskrsa je pobjeda života nad smrću, što je u suprotnosti s praksom da se radi te proslave iskorištava i ubija najveći broj kokoši, pilića, svinja i drugih životinja kako bi se na stolovima našli jaja, šunke i kolači s jajima. Uskrsni blagdani mogu se i trebaju proslaviti bez tradicionalne okrutnosti prema životinjama – kaže Emanuela Poturica iz Prijatelja životinja.

Navodi da je današnji uzgoj kokoši radi jaja moguć samo zbog tehnologije koja maksimalno iskorištava životinje i zbog ljudske bezobzirnosti. Pilići nikada ne vide majku i ne rastu uz nju, nego se rađaju u valionicama. Tek rođene muške piliće u Hrvatskoj melju žive, a drugdje u svijetu ubijaju gušenjem jer nisu korisni u industriji jaja. Pilićima strojno režu kljun, nakon čega mnogi i umru, kako se kokoši ne bi zbog užasnih uvjeta držanja međusobno kljucale i ranjavale. Kako bi se potaknulo novo razdoblje nesenja jaja kokoši šokiraju jednotjednim uskraćivanjem hrane, vode i svjetla, što rezultira opadanjem perja i stresom. Nakon 12 – 14 mjeseci, potpuno iscrpljene i islužene kokoši u klaonicama vješaju za noge i režu im vratove. Njihovo meso koristi se za juhe, mačju i pseću hranu te gnojivo.

Poturica zaključuje:

– Jaja nam nisu nutritivno potrebna u prehrani, a Uskrs se može obilježiti i uz namirnice i jela biljnoga podrijetla. Apeliramo na sve da umjesto kokošjih jaja za bojanje izaberu drvena; da se tijekom blagdana počaste ukusnim veganskim jelima kao što su pečenje od sejtana, francuska salata s biljnom majonezom i pinca bez jaja te da, umjesto kupnje kunića ili pilića kao zabave za djecu, udome napuštenog psa ili mačku.

Više informacija i recepti veganskih uskrsnih jela nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime