Daša Dagnić, predsjednica kluba vijećnika Koalicije ZA, u svojoj današnjoj objavi pisala je o demokraciji i mladima, te odgovornosti u društvu.
"Uspješnost demokracije nekog društva ovisi dobrim dijelom i o političkoj pismenosti (kombinaciji političkih znanja i vještina, te demokratskih vrijednosti i stavova) građana. A razina političke pismenosti mladih, kazuje odgajamo li, kao društvo, mlade da budu aktivni i sposobni sudionici demokratskih političkih procesa. Na žalost, rezultati višekratnih istraživanja* pokazuju da je političko znanje mladih u RH dosta nisko, a da su povjerenje u političke aktere i njihova politička participacija još niži.
Prema rezultatima relevantnih istraživanja*, društveni položaj mladih u RH ukupno je pogoršan u odnosu na položaj generacija s kraja 20. stoljeća. Pri tome, većina mladih ističe pitanja zapošljavanja i stanovanja kao ključne probleme. Problem je ne samo visoka stopa nezaposlenosti, već i neodgovarajuća radna mjesta (s obzirom na stručnu spremu, odnosno strukturu gospodarstva) te prevladavajući prekarni oblici rada (ugovori o djelu, na određeno vrijeme i dr.), kada su mladi u pitanju. Također, problem je osamostaljivanja (3/4 ih živi u roditeljskom domu, a u prosjeku se osamostaljuju s 32 godine), pri čemu nije riječ ni samo, ni prvenstveno o mogućnostima kupovine stana, već o dostupnim i stabilnim uvjetima najma (a jedno i drugo pitanje je u Splitu zadnjih godina dodatno otežano zbog stihije turizma).
Istraživanja* ukazuju da većina mladih na ove nepovoljne okolnosti reagira povlačenjem u privatnost i daljnjim distanciranjem od društvenopolitičke i javne sfere, a neki, u konačnici, i odlaskom. Kada se tome doda, ili baš zbog toga, niska razina povjerenja u političke strukture - uglavnom im ne vjeruju, a najmanje političkim strankama (vjeruje im samo 7,2%, a s izjavom „U političke stranke većinom se učlanjuju ljudi koji žele stvoriti veze kako bi došli do dobrog posla“ ne slaže se samo njih 11,4%), za posljedicu dobivamo slabu uključenost mladih u političko djelovanje. Sudjelovanje u građanskim aktivnostima/inicijativama i biti aktivan/a u politici smatra važnim i vrlo važnim njih tek 25%, odnosno 15%, pa su to i najniže rangirane vrijednosti mladih. Začarani krug nadopunjavaju rezultati koji ukazuju da demokratski i višestranački sustav njih 31,4% smatra uglavnom/potpuno nevažnim, a njih 23,3% tako procjenjuje vladavinu prava. Mladi su prosječno skloni opravdati oportunistička ponašanja koja uključuju korištenje osobnih ili obiteljskih veza, pri čemu ih ujedno smatraju glavnim faktorom za postizanje uspjeha u hrvatskom društvu (njih 74% je to označilo važnim i vrlo važnim).
Sve se može sažeti u kontradiktornu situaciju – dok 3/4 mladih smatra kako bi trebali imati više mogućnosti da se njihov glas čuje u politici i 2/5 da njihova generacija ne uživa dovoljno prava (a samo 1/10 ih misli da su interesi mladih dovoljno zastupljeni u politici), istovremeno, njih čak 4/5 iskazuje nespremnost za preuzimanje bilo kakve političke funkcije/angažmana.
Na kraju bi se moglo postaviti pitanje zašto ističem problematiku mladih, kada je slična situacija (u nekim aspektima više, u nekima manje) u cijelom društvu? Dva su razloga za to – jedan je to što su mladi jasan odraz cijelog društva, a drugi, što tako volimo ponavljati frazu „mladi su naša budućnost“, očito bez istinskog shvaćanja naše uloge i odgovornosti. Naše je da ih što bolje opremimo pravim vrijednostima i vještinama, i što više potaknemo i uključimo u stvaranje zajedničke i sadašnjost i budućnosti! A na mladima je da u tome spremno i odgovorno sudjeluju, a ako treba, i izbore se za to, kako bi nam zajednička sadašnjost i budućnost bile što svjetlije i po mjeri svih!
*glavni izvori: Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019. (Zaklada Friedrich Ebert); Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola RH za 2021. (Institut za društvena istraživanja); 7 godina u EU (Mreža mladih Hrvatske)", piše Dragnić.
