Domovinski pokret Splitsko-dalmatinske županije izrazio je nezadovoljstvo zbog planirane izgradnje vjetroparka Opor-Bijaći u administrativnim općinama Prgomet, Lećevica i Kaštela.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Izgradnja vjetroparka Opor-Bijaći u administrativnim općinama Prgomet, Lećevica i Kaštela sa 6 vjetroagregata ukupne snage od 36 MW u neposrednoj blizini autohtonih dalmatinskih sela Botići, Radošić, Đirlići, Škopljanci, Kelami i Zoraje i drugih manjih naselja nije naišla na odobravanje lokalnog stanovništva. Nikome na tom području nije jasno iz kojeg razloga je izabrana baš ta lokacija udaljena 500 m crkve sv. Ante u Botićima. To područje, također, ima bogatu životinjsku populaciju i nalazi se u području selidbe ptica te migracije šišmiša i velikih zvijeri. U tom području gnijezdi se 49 vrsta ptica od kojih su 23 vrste ptice selice.
Investitori se pozivaju na Elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat izmjena tehničkog rješenja vjetroelektrane Opor od tvrtke C.I.A.K. iz ožujka 2021., ali i na Studiju o utjecaju na okoliš Vjetroparka Opor od tvrtke Ekoenerg d.o.o. Zagreb iz 2010te godine.
Prema prvom planu iz 2010., za koji je izrađen prvi elaborat o utjecaju na okoliš, bila su planirana 22 manja vjetroagregata od 1,5 MW ukupne snage 33MW. Prema drugom planu iz 2019. uplanirano je 6 agregata svaki 4.5 MW, a prema trećem planu iz 2021. predviđeni su četiri puta snažniji vjetroagregati od 5.9 MW svaki, odnosno 6 vjetroagregata ukupne snage od 36 MW.
Znači od prvotno planiranih 22 manja vjetroagregata, ukupne visine 119 m, 2019. prelazi se na divovske vjetroagregate ukupne visine 238,5 m, što u naravi znači ugradnja visinski duplo većih vjetroagregata. Visina vjetroagregata od 238,5 m ima potpuno drugačiji učinak na okoliš od vjetroagregata visine 119 m pa bi prema tome takva značajna promjena trebala imati za posljedicu izradu nove studije o utjecaju na okoliš. Pticama nije svejedno imati rotirajuću barijeru 119 m ili barijeru od 238,5 m. Okolnom stanovništvu nije svejedno je li im se 24 sata dnevno ispred očiju rotiraju rotori od 77 m na visini od 80 m ili skoro duplo veći rotori od 149 m na visini od 105 m. Stoga nije jasno iz kojeg je razloga Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom 2019. godine utvrdila kako nije potrebno provesti novi postupak procjene o utjecaju na okoliš. Isto tako nije jasno zašto su se vladajući u općinama Prgomet, Lećevica i Kaštela složili s tom odlukom i nisu zahtijevali izradu novog elaborata o utjecaju na okoliš.
Vezano za buku koju bi takav vjetropark proizvodio prema studiji iz ožujka 2021. selo Opor Botići je najugroženije jer se nalaze najbliže. Mjerenje buke u ovom elaboratu bazirano je na brzini vjetra od 8 m/s što odgovara brzini vjetra od 28,8 km/h. Međutim, svima je poznato kako u Dalmaciji pušu puno snažniji vjetrovi koji mogu doseći brzinu od 155 km/h ili 43 m/s. U tom elaboratu naznačeno je da zvučna snaga u neposrednoj blizini elektrane iznosi oko 105 dB (A) te da se ta razina buke smanjuje na nekih 45 dbA. U studiji iz ožujka 2021. godine je napisano doslovno „S obzirom da na brzinama vjetra većim od 10 m/s ambijentalni zvuk vjetra ima veći utjecaj u odnosu na zvuk vjetroagregata, veće brzine nisu uzete u obzir.” Pri tom nije uzeto u obzir da u Dalmaciji vjetar puše na mahove pri čemu nakon velike brzine vjetra koje uzrokuje brzu rotaciju vjetroelektrane dolazi do naglog opadanja razine buke vjetra dok rotori od vjetroelektrane zbog inercije nastavljaju zagađivati okolinu bukom te ometati lokalno stanovništvo i životinjski svijet.
O zagađenju okoline u blizini vjetroparkova bukom svjedoče i stanovnici u okolici vjetroparka Krš-Pađene čija se sela također nalaze na udaljenosti od 500m od najbližeg vjetroagregata. Naime, buka od 45 dbA danju je podnošljiva, ali noću, kad je tišina, buka od vjetroagregata postaje jedini izvor buke. Tada ista razina buke postaje nesnošljiva i ljudi doslovno ne mogu spavati. Na taj način buka ima veliki utjecaj na zdravlje ljudi, pogotovo starijih i nemoćnih osoba. Također, na tom području je nakon instaliranja vjetroelektrane nestalo ptica, ali zato ima puno više insekata i glodavaca. Neprirodne grdosije koje proizvode buku narušavaju prirodnu ravnotežu.
Iz svega iznesenog nije jasno na koji način i po čijoj odluci je izvršen odabir lokacije u blizini naseljenih područja. Naseljenost područja trebao bi biti jedan od glavnih faktora pri izboru lokacije za gradnju vjetroelektrana koje dokazano utječu na kvalitetu i zdravlje života okolnog stanovništva. Uz sve to nedvojbeno je da vjetroelektrane narušavaju izgled prirode i negativno utječu na životinjsku populacije. Za pojedine vrste, kao npr. ptice i šišmiše, propeleri od vjetroturbina su iznimno opasni. Gigantske vjetroelektrane značajno narušavaju krajobraz i imaju štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi koji žive u naseljima uz vjetroagregate, jednako kao što imaju štetan utjecaj i na staništa ptica, šišmiša i velikih zvijeri.
Postavlja se pitanje - iz kojeg razloga, nakon ogromne promjene u vrsti i tehničkoj konstrukciji vjetroagregata, nije tražena izrada nove studije o utjecaju na okoliš te kako je moguće da nitko od vladajućih u administrativnim općinama Prgomet, Lećevica, Kaštela nije tražio novu studiju o utjecaju na okoliš iako je očito kako stara studija nije primjenjiva na novu vrstu vjetroagregata koji su duplo veći od vjetroagregata iz prethodne studije?
Iz svega navedenog DP Kaštela smatra da bi trebalo obustaviti izgradnju vjetroparka Opor te napraviti novu detaljnu studiju utjecaja vjetroparka na lokalno stanovništvo i životinjski svijet koja bi, prema našem mišljenju, ako se ispravno provede, trebala dokazati kako odabrana lokacija nije pogodna za postavljanje takvog postrojenja.
DP Kaštela je svjestan prednosti vjetroelektrana u odnosu na tradicionalne neobnovljive izvore energije, ali ne po cijenu devastacije prirode i smanjenja kvalitete života lokalnog stanovništva, a sve u svrhu pogodovanja raznim interesnim skupinama.
DP Kaštela smatra kako lokacija Opor-Bijaći nije podobna za izgradnju vjetroparka te traži da se poštuje propisana udaljenost od građevinskog područja. S druge strane, ukoliko je neophodna izgradnja vjetroparka iz razloga poticanja proizvodnje obnovljive energije, lokacija na kojoj se vjetroparkovi općenito mogu graditi treba biti izvan naseljenih područja, odnosno, na područjima na kojima je utjecaj na okoliš bio minimalan.
