U Hrvatskoj 670 registriranih ustanova koje pružaju smještaj starijim osobama. No, potrebe su znatno veće i svake godine sve brže rastu.
Dok se čeka izgradnja novih Centara za starije, kao i proširenje nekih postojećih kapaciteta, posebno u Zagrebu, traže se i rješenja za nedostatak radne snage, piše HRT.
Pjesma se ori hodnicima. I tako svaki dan. Mjesto je ovo gdje su gospođe Ljubica i Dragica stekle nove prijatelje i dobile svu potrebnu pomoć.
- Četiri godine sam tu i jako mi je lijepo. Ne bi se mijenjala više ni za što. Sreća je kada čovjek zna da je zbrinut do kraja, naglasila je Dragica Kukolja iz Zagreba.
- Nemoj razmišljati dali ići u dom ili ne kad imate mogućnosti i kad vas pozovu, prihvatite. Ja sam taj čas prihvatila i bila sam presretna da sam došla, a onda se nije dugo čekalo. Ja sam 5 godina čekala, sjeća se Ljubica Marš, Sesvetska Sela.
Da na svoje mjesto godinama čeka velik broj starijih sugrađana, nije tajna. Zagrebačka vlast zato ide u proširenje postojećih kapaciteta te izgradnju četiriju novih domova.
- U planu je Dom Dubrava 2 za koji ne znamo hoće li biti dio našeg doma, ali vjerojatno naš produžetak. Zamolbe će se rješavati po vremenu predaje samih zahtjeva, rekla je Jelena Mihelj, ravnateljica Doma za starije osobe Dubrava.
Užurbano se radi i u Loboru. Novi centar za starije, jedan od 18 koje gradi država - bit će dovršen potkraj lipnja i zapošljavat će 50 ljudi.
- Kapacitet ovog centra je 93 stalna korisnika, što znači kreveta i 180 korisnika koji će biti uključeni kroz razne usluge koji će ovaj centar pružati, naglasila je Ljubica Jembrih, načelnica Općine Lobor.
I dok se kapaciteti povećavaju, pokušava se pronaći radna snaga. Prema podacima HUP-a, nedostaje oko 2000 radnika u cijelom sustavu. Rješenje vide u boljim plaćama i uvjetima te promjeni regulative kako bi se privukao kadar iz susjedstva.
- Medicinska sestra radi u BIH u intenzivnoj njezi 15 godina. U bolnici ona ne može radit kao medicinska sestra. Ovdje ju spuštamo na razinu njegovateljice. Ovdje nije zainteresirana da radi i otići će u Austriju gdje će dobiti veći osobni dohodak. Nismo regulirali status njegovateljice. Mi predlažemo tzv školovanje, strukovno zanimanje njegovateljice trogodišnje ili već kako, da dobije status, da vidi koeficijent, da ima osobni dohodak koji joj garantira neku budućnost, naglašava Pavo Ćorluka, dopredsjednik HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi.
U resornom ministarstvu priliku vide i u onima koji već rade u sustavu skrbi, poput gerontodomaćica, te u prekvalifikacijama putem vaučera.
- Samo u 2024., gotovo 1600 vaučera je upravo dodijeljeno za prekvalifikaciju za ta zanimanja, ali isto tako, podsjetit ću sveukupnu javnost, da smo kroz program Zaželi zaposlili preko 9000 gerontodomaćica koje su upravo kroz program prekvalifikacije trebale se dodatno kvalificirati za neko od zanimanja radi dulje perspektive ostanka na tržištu rada. Veliki broj njih upravo se i prekvalificirao za njegovatelja i neko novo zanimanje, istaknuo je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
I to kako bi se novim zapošljavanjem i radnim mjestima što više rasteretio sustav u kojem se u budućnosti očekuje veći broj korisnika.
